Terenska nastava osmaša: JUSP Jasenovac – Spomen-šuma Brezovica – Park prirode Lonjsko polje

U organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, 12. travnja 2019. godine provedena je terenska nastava za učenike VIII. razreda s otoka Krka, tijekom koje smo posjetili Spomen-područje Jasenovac, Spomen-šumu Brezovicu i Park prirode Lonjsko polje. U pratnji predsjednika UABiA-e gospodina Darka Fanuka te troje učitelja povijesti, u terenskoj nastavi sudjelovalo je 37 učenika iz dviju krčkih osnovnih škola: OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk i OŠ Omišalj. Osmi razred Područne škole Baška predstavljali su Jana Glatki, Kiara Romina Jaspi Juranić, Božana Krajnović, Ivana Seršić i Nika Skladany.

Naše prvo odredište bilo je Spomen-područje Jasenovac, u kojem smo se priključili komemoraciji jasenovačkim žrtvama, koja se održavala tog prohladnog prijepodneva. U muzejskom centru, gospođa Ines Sogonić, kustosica i djelatnica Obrazovnog centra, upoznala nas je s okolnostima nastanka ovog ustaškog logora smrti te nam ispričala njegovu povijest, sudbinu logoraša s naglaskom na proboj iz logora od 22. travnja 1945. godine. Današnja nastojanja istraživača idu u smjeru da se svakoj žrtvi vrati njegov osobni identitet. Do sada je popisano 83.145 imena, žrtava logoraškog kompleksa koji su činili logori Jasenovac i Stara Gradiška.

Nakon Jasenovca, put nas je odveo prema Parku prirode Lonjsko polje. Prolazeći kroz selo Krapje, imali smo priliku vidjeti tradicijsku drvenu arhitekturu posavskog kraja. Selo Krapje jedino je selo u našoj državi koje ima status Selo graditeljske baštine, pa se u njemu od 1995. godine održava Dan europske baštine. Ipak, glavni cilj posjete Parku prirode Lonjsko polje bilo je selo Čigoč, koje je Udruga Euronatur 1994. godine proglasila “europskim selom roda”. Gotovo na svakom stupu javne rasvjete (banderi) i svakom dimnjaku rode su savile svoja gnijezda te slobodno lete i hodaju po selu.

Posljednja destinacija bila nam je Spomen-šuma Brezovica u blizini Siska, u kojoj je 22. lipnja 1941. godine, osnovan Prvi partizanski odred (Sisački partizanski odred) na području okupirane Jugoslavije. Pod vodstvom Vlade Janića-Cape, skupina komunista, radnika sisačke željezare, otpočela je antifašističku borbu protiv okupatora i njegovih pomagača. Kroz odred je ukupno prošlo 77 boraca, a kraj rata dočekalo je njih 38. Neki su proglašeni narodnim herojima. Partizanski pokret na području Hrvatske i Jugoslavije bio je najbolje organizirani antifašistički pokret u tadašnjoj Europi. U spomen na formiranje sisačkog odreda, 22. lipnja proglašen je državnim praznikom – Dan antifašističke borbe. Na mjestu gdje je te 1941. godine stajao brijest kod kojega su se potajno sastajali partizanski borci, podignut je 1981. godine monumentalni spomenik. Učenička delegacija položila je vijenac i zapalila svijeću u spomen na sve stradalnike Drugoga svjetskog rata u borbi protiv fašizma i za slobodu.

Cilj ove terenske nastave bio je izgradnja osobnih stavova prema nenasilnom rješavanju sukoba, demokraciji, toleranciji i miru. Obzirom da su upravo to bile poruke koje su nas ispunjavale kroz cijelo vrijeme njezina trajanja, sasvim je sigurno da je cilj ispunjen.

Tvrtko Božić, učitelj povijesti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *