{"id":1883,"date":"2016-09-20T21:58:58","date_gmt":"2016-09-20T21:58:58","guid":{"rendered":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/?page_id=1883"},"modified":"2017-03-14T10:52:06","modified_gmt":"2017-03-14T10:52:06","slug":"povijest-skole","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/povijest-skole\/","title":{"rendered":"Povijest \u0161kole"},"content":{"rendered":"

[mls_h1]Osnovno \u0161kolstvo u IX.stolje\u0107u[\/mls_h1]
\n<\/strong>
\n\u010citaju\u0107i podatke u razli\u010ditim izvorima o otoku Krku lako je mogu\u0107e zaklju\u010diti koliki je bio broj pismenih ljudi po\u010detkom 19. stolje\u0107a u manjim mjestima.
\nUz \u017eupnika i kapelana jedino je komunski pisar \u00ab\u0161krivan\u00bb bio pismen. Mnogi su se ugledni ljudi toga vremena potpisivali znakom kri\u017ea.<\/p>\n

\u017dUPNA PU\u010cKA \u0160KOLA U KRKU (1822-1869)<\/strong><\/p>\n

Prvo opse\u017enije opismenjavanje otpo\u010dinje otvaranjem \u017eupnih pu\u010dkih \u0161kola.
\nU gradu Krku stanje u pogledu pismenosti bilo je bolje. S obzirom da je grad bio administrativno sredi\u0161te cijelog otoka i sjedi\u0161te Kr\u010dke Biskupije, opismenjavanju su pridonijeli i franjevci i sestre benediktinke.
\nOtvaranjem \u017dupne pu\u010dke \u0161kole 1822. godine otpo\u010dinje razdoblje sustavnijeg pou\u010davanja i opismenjavanja djece. \u0160kola je proradila u skromnim uvjetima dviju soba u ku\u0107i Antuna Celebrinija u ulici J.J. Strossmayera br. 23. Bila je namijenjena mu\u0161koj djeci sa cijelog otoka. Biskupski ordinarijat u Krku pozvao je okru\u017enicom od 29. sije\u010dnja 1822. godine \u017eupnike da marljivo \u0161alju djecu u novootvorenu \u0161kolu (Capo Scuola). Kako bi se motiviralo ljude da \u0161alju djecu u \u0161kolu u okru\u017enici je pisalo da djeca koja ne budu poha\u0111ala tu \u0161kolu ne\u0107e mo\u0107i biti primljena u gimnaziju ni u sve\u0107eni\u010dka zvanja. Ne uvi\u0111aju\u0107i potrebu \u0161kolovanja djece te prve godine rada \u0161kole od 683 dje\u010daka s cijelog otoka u dobi od 6 do 12 godina, nastavu su poha\u0111ala samo 63 dje\u010daka. Broj upisane djece iz grada Krka bio je ne\u0161to ve\u0107i. Od 112 dje\u010daka upisano ih je 45. Razloge tako malog broja upisanih treba tra\u017eiti u siroma\u0161tvu ljudi, ali jo\u0161 uvijek i u prevladavaju\u0107em mi\u0161ljenju da su im dje\u010dje ruke potrebnije kod ku\u0107e kao pomo\u0107 u obavljanju poljodjelskih i sto\u010darskih poslova. Mnogi roditelji smatrali su da \u0107e im se djeca \u00abpogospodi\u010diti\u00bb i ne\u0107e htjeti vi\u0161e raditi na zemlji. U po\u010detku uz talijanski i njema\u010dki jezik u\u010dili su kr\u0161\u0107anski nauk, aritmetiku, a kasnije su postupno uvo\u0111eni i drugi predmeti.
\nUz glavnu trorazrednu \u0161kolu 25. o\u017eujka 1822. godine, otvorena je u gradu i produ\u017eena \u0161kola \u2013 opetovnica ili blagdanska \u0161kola, za \u017eensku i mu\u0161ku djecu od 12. do 15. godine sa cijelog otoka. Nastava je odr\u017eavana svake nedjelje i blagdana do dva sata. U\u010dilo se \u010ditanje, pisanje, ra\u010dunanje i vjeronauk. \u0160kolovanje je bilo obvezatno. Za svaki izostanak gra\u0111ani su pla\u0107ali 4, a seljani 2 forinte. Od 1825. godine, \u0161kolu su po\u010dele polaziti i malobrojne djevoj\u010dice. Godine 1845. \u017eupnik jednog komuna u Istri zapisao je da nema smisla uvr\u0161tavati \u017eensku djecu u \u0161kolske obveznike jer da sama preporuka za upis djevoj\u010dica zvu\u010di sablasno i kod roditelja i kod djevoj\u010dica. Tada se, naime, \u0161kolovanje \u017eenske djece smatralo gubitkom vremena.
\nDr\u017eava nije sudjelovala u materijalnom uzdr\u017eavanju \u0161kola, nego je posebnim zakonom na to obvezivala komunsku gradsku i \u017eupnu upravu, iako je jo\u0161 car Josip II. posebnim zakonom iz 1781. godine bio propisao da sve crkve upla\u0107uju u \u0161kolski fond odre\u0111eni nov\u010dani iznos. Pokrajinska vlada za austrijsku pokrajinu Istru sa sjedi\u0161tem u Pore\u010du kojoj je administrativno pripadao i otok Krk, utjerivala je taj porez od crkava i nakon ukinu\u0107a \u017eupnih \u0161kola 1869. godine. Spor je trajao do 1877. godine. Zalaganjem biskupa Jurja Dobrile obaveza crkvama bila je ukinuta i dug otpisan.<\/p>\n

\u0160KOLSKA GODINA<\/strong>
\nNastava je u dnevnoj \u0161koli trajala po tri sata prije i dva sata poslije podne. Srijeda i subota poslije podne bili su slobodni dani. Poslije jutarnje nastave svi su u\u010denici i\u0161li na misu. \u0160kolska je godina zapo\u010dinjala svetom misom po\u010detkom mjeseca studenoga, a zavr\u0161avala sredinom rujna idu\u0107e godine. Prve nedjelje studenoga, \u017eupnik je morao odr\u017eati propovijed o va\u017enosti i potrebi \u0161kolovanja djece i mlade\u017ei i prijepis poslati na Ordinarijat. U\u010ditelj je imao obvezu pro\u010ditati \u0161kolski zakon.
\nPored nastave tijekom \u0161kolske godine, djeca su sudjelovala kod procesija i na Markovo (25. travnja) u prosne dane pred Uza\u0161a\u0161\u0107e i na Tjelovo. Posebno sve\u010dano slavio se ro\u0111endan sv. Vjekoslava (21.lipnja). Sve\u010dano se tako\u0111er slavio ro\u0111endan cara i kralja kao i drugi va\u017eniji doga\u0111aji vezani uz carsko-kraljevsku ku\u0107u Habsburgovaca.
\n\u0160kolska godina imala je dva polugodi\u0161ta. Po njihovom zavr\u0161etku, javno su odr\u017eavani ispiti. Posebna je briga posve\u0107ivana zavr\u0161nim godi\u0161njim ispitima. U\u010ditelj i vjerou\u010ditelj ispitivali su \u0111aka pojedina\u010dno u prisutnosti \u017eupnika, mjesnog inspektora podestata ili \u017eupana (ili njegovog predstavnika) te dekana kao okru\u017enog \u0161kolskog inspektora. Po zavr\u0161etku ispita, ocjene su javno \u010ditane. Najuspje\u0161niji u\u010denici, uz pohvalu, nagra\u0111ivani su knjigom sadr\u017eaja ranijih godina na talijanskom, a kasnije i na hrvatskom jeziku. Knjige su trebali nabaviti gradska uprava i \u0161kolski fond, ali zbog njihove nebrige gotovo redovito ih je nabavljao \u017eupnik. Gradska uprava \u010desto se oglu\u0161ivala na svoju obvezu i zbog besparice svoje blagajne.
\nRazred kojeg je vodio jedan \u017eupnik-u\u010ditelj, brojao je i do 45 u\u010denika podijeljenih u podgrupe, vjerojatno prema sposobnostima.
\nTijekom trajanja \u017eupne pu\u010dke \u0161kole u Krku, veliki je bio raskorak izme\u0111u \u0161kolskih obveznika i stvarnih polaznika dnevne i nedjeljne \u0161kole. Ipak je to bila velika blagodat za one mlade kojima je ta \u0161kola bila odsko\u010dna daska za daljnje \u0161kolovanje.<\/p>\n

NASTAVNI JEZICI<\/strong>
\nOtvaranjem \u0161kole 1822. godine, nastava je otpo\u010dela na talijanskom jeziku. U\u010ditelj je morao na talijanskom jeziku tuma\u010diti sadr\u017eaje po\u010detnica pisanih njema\u010dkim jezikom. Jedino se nastava vjeronauka odr\u017eavala na hrvatskom jeziku. U\u010denici koji su namjeravali nastaviti \u0161kolovanje u\u010dili su i njema\u010dki jezik. Hrvatski jezik uveden je kao nastavni u Kr\u010dku pu\u010dku \u0161kolu 1842. godine, dakle godinu dana prije nego \u0161to je Ivan Kukuljevi\u0107 Sakcinski odr\u017eao prvi zastupni\u010dki govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru.
\nPrevratna godina 1848. u kojoj su izbile revolucije u vi\u0161e europskih dr\u017eava pa tako i u Habsbur\u0161koj monarhiji u \u010dijem su sastavu bile Hrvatske zemlje, osjetila se i u \u0161kolstvu. Razaslano je okru\u017eno pismo sastavljeno na temelju novih privremenih propisa austrijskog ministarstva prosvjete. Na prvom je mjestu bilo istaknuto da se po\u010dev\u0161i od \u0161kolske godine 1848\/49. u pu\u010dkim \u0161kolama nastava mora odr\u017eati na materinskom jeziku. Iste je godine bio upu\u0107en stanovnicima Jadranskog primorja tiskani oglas Slavjanskoga zbora u Trstu o tiskanju novina i knjiga za \u00abAustrijske Slavjane\u00bb\u00bb. \u0160kole su dobile najnoviji tiskani popis \u0161kolskih knjiga. Prvi se put navodi 18 naslova knjiga na hrvatskom jeziku tiskanih u Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Be\u010du i Rimu. Autori triju ud\u017ebenika na hrvatskom (\u00abilirskom\u00bb) jeziku za istarske \u0161kole kojima je pripadala i kr\u010dka, bila su trojica Vrben\u010dana \u2013 pop Franjo, pop Mate i pop Petar Volari\u0107. Podatke o tome koliko je naslova tih knjiga bilo nabavljeno za Kr\u010dku \u0161kolu, nemamo.<\/p>\n

\u0160KOLSKI PRAZNICI<\/strong>
\nVeliki jesenji trajali su dva mjeseca. Pored toga bili su i tjedni praznici u srijedu i subotu poslije podne te prvih 15 dana u srpnju radi \u017eetve. Godine 1861. umjesto \u017eetvenih praznika uvedeni su osmodnevni praznici za Bo\u017ei\u0107 i Uskrs.<\/p>\n

U\u010cITELJI, UPRAVA I NADZOR NAD \u0160KOLOM<\/strong>
\nU\u010ditelji i ravnatelji uglavnom su bili sve\u0107enici. Postavljao ih je biskup. Uprava i nadzor nad svim \u0161kolama pa tako i kr\u010dkom imala je crkva. Biskupski konzistorij u Krku imao je vrhovnu vlast nad oto\u010dnim \u0161kolama ustrojiv\u0161i tri razine \u0161kolskog nadzorni\u0161tva. Vrhovnog \u0161kolskog nadzornika za sve \u0161kole u Biskupiji, hrvatske \u0161kolske nadzornike u Krku, Vrbniku i Omi\u0161lju te mjesne \u0161kolske nadzornike.
\n\u017dupna je \u0161kola u Krku, unato\u010d mnogim neda\u0107ama, opismenila ve\u0107i broj djece i bila je odsko\u010dna daska za daljnje \u0161kolovanje pojedinaca i plodno tlo za bu\u0111enje i razvijanje narodnog preporoda i rodoljublja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

[mls_h1]\u0160kola za djevoj\u010dice u samostanu sestara benediktinki u gradu Krku[\/mls_h1]<\/strong><\/p>\n

O \u0161kolstvu u Krku nije mnogo pisano. Ono \u0161to nam je dostupno o osnovnom \u0161kolstvu na otoku i u gradu Krku opse\u017enije je pisano u knjizi “Otok Krk kroz vjekove” Mihovila Boloni\u0107a i Ivana \u017dica-Rokova (str. 202-212).
\nMo\u017eemo pretpostaviti da je na mjestu stare, a sada i nove zgrade \u0161kole u gradu Krku, bilo prvo rasadi\u0161te \u0161kolstva. Od 11. stolje\u0107a na tom se mjestu nalazio benediktinski samostan svetog Mihovila. Benediktinci su bili prvi u\u010ditelji. \u0160irili su latinsku pismenost, a prepoznav\u0161i bogatstvo glagoljice kao pisma novoprido\u0161lih Hrvata, urezivali su to pismo i na kamen i u srca svojih u\u010denika.
\nU samom gradu Krku, kao i u drugim mjestima na Otoku, \u0161kole su se odr\u017eavale oko crkvenih ustanova, ne samo za potrebe sve\u0107eni\u010dkih kandidata, ve\u0107 i notara, prepisiva\u010da knjiga i sli\u010dne. Takve privatne \u0161kole odr\u017eavale su se sve do 1819. godine kada su zabranjene.
\nZa razdoblje Mleta\u010dke vladavine na Krku (1480. – 1797.) povjesni\u010dar Ivan Fereti\u0107 napisao je: “Jednu samu skvrnu i trohu imija\u0161e na sebi pridobra skup\u0161\u0107ina, a to je, da u velikom neuminstvu dr\u017ea\u0161e svoje podlo\u017enike. Ne dr\u017ea\u0161e bo ona tako uredne i lipo upravne skule…, kako dr\u017eahu, a i sada je dr\u017ee ostali vladari…” ( Jednu je samo ljagu i manu imala na sebi predobra skup\u0161tina \/ venecijanska upravat\/ a ta je, da je u velikom neznanju dr\u017eala svoje podlo\u017enike. Nije ona imala tako lijepe i uredne \u0161kole…,kako su dr\u017eali a i sada dr\u017ee drugi vladari\/. (Ivan Fereti\u0107: “Povijest grada i otoka Krka”, Vrbnik 1819., rukopis)
\nJavno \u0161kolstvo u gradu Krku zapo\u010delo je u ovim krajevima s vladavinom Austrije koja je svoj zakon o \u0161kolstvu imala ve\u0107 6. prosinca 1774. godine. Do godine 1869. \u0161kolstvo je bilo pod crkvenom upravom. Godine 1869. prestaje crkvena uprava u \u0161kolstvu te svi \u0161kolski poslovi prelaze u cjelosti na novoosnovanu pokrajinsko ili zemaljsko \u0161kolsko vije\u0107e za Istru sa sjedi\u0161tem u Pore\u010du.<\/p>\n

\u0160KOLA ZA DJEVOJ\u010cICE U SAMOSTANU SESTARA BENEDIKTINKI (KOLUDRICA) U KRKU<\/strong><\/p>\n

Prema arhivu koji se \u010duva u samostanu benediktinki u Krku, vidljivo je da su kr\u010dke koludrice odr\u017eavale \u0161kolu za djevoj\u010dice pod nazivom “\u017denska pu\u010dka \u0161kola” od godine 1806. do 1869. godine pod crkvenom upravom. U to vrijeme postojala je u samostanu o. tre\u0107oredaca u Krku i \u0161kola za dje\u010dake.<\/p>\n

\"\"
\nOd 1869. godine \u0161kola u samostanu benediktinki dobiva pravo javnosti za \u0161kolovanje djevoj\u010dica do 1903. godine kada prestaje s radom.<\/p>\n

Dopis Benediktinskog samostana u Krku Savjetu za socijalno staranje u Zagrebu od 18. velja\u010de 1952. godine svjedo\u010di sljede\u0107e:
\n“Samostanska zgrada ima gra\u0111anski broj 162, te je u njoj po\u010dev\u0161i od godine 1806. do godine 1903. bila \u017eenska pu\u010dka \u0161kola koju su dr\u017eale samostanske redovnice. Iza toga su u istoj zgradi dr\u017eale dje\u010dje zabavi\u0161te, a nakon otvorenja dr\u017eavne realne gimnazije u gradu Krku dr\u017eale su redovnice besplatno \u017eenski \u0161kolski internat i u njoj vr\u0161ile slu\u017ebu nadstojnica nauka.
\nOd godine 1806. do godine 1869. bila je samostanska pu\u010dka \u017eenska \u0161kola pod crkvenom upravom a naredbom predsjedni\u0161tva Namjesni\u0161tva u Trstu br. 1152 od 24. lipnja 1869. godine s danom 1. kolovoza 1869. godine pre\u0161li su svi poslovi koji su do sada pripadali crkvenoj Oblasti na novoosnovani Pokrajinski \u0161kolski savjet za Istru sa sjedi\u0161tem u Pore\u010du. Dekretom Ministarstva bogo\u0161tovlja i prosvjete u Be\u010du broj 8181 od 24. studenog 1871. pu\u010dka djevoja\u010dka \u0161kola benediktinskih redovnica u Krku progla\u0161ena je privatnom \u0161kolom s pravom javnosti te je op\u0107ina Krk bila oslobo\u0111ena du\u017enosti podizanja vlastite \u0161kole za djevoj\u010dice tako dugo dok bude Benediktinska \u0161kola udovoljavala potrebama pouke.”
\nO Pu\u010dkoj \u0161koli u arhivu koludrica nema dokumenata. Vjerojatno se nalaze negdje drugdje, mo\u017eda u arhivu Biskupije.
\nArhiv samostana Benediktinki \u010duva \u0161kolske spise od godine 1870. do godine 1902.
\nSvako godi\u0161te sadr\u017ei popis u\u010denika po razredima, izvje\u0161\u0107a o postignu\u0107u, raspored sati, te plan i program rada, ime i slu\u017ebu upraviteljice \u0161kole, u\u010diteljica i vjerou\u010ditelja. Za ve\u0107inu je godina arhiv cjelovit, dok za neke nije.
\n\u0160kola je obuhva\u0107ala \u010detiri redovita razreda te jedan zasebni razred koji je okupljao djevoj\u010dice u \u0161kolu koja se odr\u017eavala nedjeljom i blagdanima.
\n\u0160kolska godina trajala je deset mjeseci. Zapo\u010dinjala bi polovicom listopada, s prekidima za Bo\u017ei\u0107 i Uskrs, a veliki praznici bili su od polovice kolovoza do polovice listopada.
\nNastava se odr\u017eavala svaki dan prije podne i poslije podne, osim srijedom i subotom kada se nastava odr\u017eavala samo prije podne. Ujutro, nastava je trajala od 9 do 12 sati, a poslije podne od 14 do 16 sati. Predmeti su bili: vjeronauk, jezik, matematika, geometrija, zemljopis, priroda i fizika, pjevanje, crtanje, \u017eenski poslovi. Ocjene su bile: 1- jako dobro, 2- dobro, 3- srednje dobro, 4- nedovoljno. Ocjenjivalo se i moralno pona\u0161anje, marljivost i napredak.
\nPrva voditeljica (direttrice) \u0161kole bila je Majka Tereza Zahija, opatica. Vjerou\u010ditelj je bio sve\u0107enik P. Petris, a u\u010diteljice Francesca Ostrogovich i Benedetta Zacco.
\nU godinu 1870. upisana je u 1. razred 41 djevoj\u010dica, u 2. razred 21 djevoj\u010dica, u 3. razred 15, u 4. razred 16 u\u010denica.
\nU blagdansku nedjeljnu \u0161kolu te je godine upisano 36 u\u010denica. Subotom poslije podne bilo je uobi\u010dajeno imati satove ponavljanja (poput dopunske nastave).
\nNastavno osoblje \u010dinili su: upraviteljica (koja je uglavnom uvijek bila opatica samostana), jedna u\u010diteljica (redovnica) i vjerou\u010ditelj (sve\u0107enik). Ovdje se donose imena u\u010diteljica i vjerou\u010ditelja koji su radili u \u0161koli.<\/p>\n

\u0160kolska godina 1870.\/1871.
\nupraviteljica: madre Teresa Zahija
\nvjerou\u010ditelj: P. Petris
\nu\u010diteljice: Francesca Ostrogovich, Benedetta Zacco<\/p>\n

\u0161kolska godina 1871.\/1872.
\nupraviteljica: madre Teresa Zahija
\nvjerou\u010ditelj: Andrea Purga
\nu\u010diteljice: Teresa Fonda, Scolastica Purich<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u0161kolska godina 1872.\/1873.
\nupraviteljica: Francesca Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Andrea Purga
\nu\u010diteljice: Teresa Fonda, Scolastica Purich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1873.\/1874.
\nupraviteljica: m. Teresa Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Mattija Orsich
\nu\u010diteljice: Maria Magdalena, Teresa Fonda<\/p>\n

Nedjeljna \u0161kola
\nu\u010diteljice: Teresa Fonda, Scolastica Purich, Benedetta Zacco<\/p>\n

\u0161kolska godina 1874.\/1875.
\nupraviteljica: m. Teresa Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelji: Antonio Santulin, Andrea Purga
\nu\u010diteljice: Maria Magdalena, Teresa Fonda<\/p>\n

\u0161kolska godina 1875.\/1876.
\nupraviteljica: Benedetta Zacco
\nvjerou\u010ditelji: Matteo Milovcich, Matteo Orsich
\nu\u010diteljice: Maria Magdalena, Teresa Fonda<\/p>\n

\u0161kolska godina 1876.\/1877.
\nupraviteljica: Benedetta Zacco
\nvjerou\u010ditelj: Giovanni Sparozich
\nu\u010diteljice: Maria Magdalena, Teresa Fonda<\/p>\n

\u0161kolska godina 1878.\/1879.
\nupraviteljica: Francesca Ostrogovich (ponovno)
\nvjerou\u010ditelj: Giovanni Sparozich
\nu\u010diteljice: Maria Magdalena, Teresa Fonda<\/p>\n

\u0161kolska godina 1880.\/1881.
\nupraviteljica: Francesca Ostrogovich (ponovno)
\nvjerou\u010ditelj: Giovanni Sparozich
\nu\u010diteljica: Pia Linardich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1881.\/1882.
\nupraviteljica: Teresa Fonda
\nvjerou\u010ditelj: Giovanni Sparozich
\nu\u010diteljica: Pia Linardich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1884.\/1885.
\nupraviteljica: Teresa Zahija, priora (zamjenica opatice)
\nvjerou\u010ditelj: Giovanni Sparozich
\nu\u010diteljica: Pia Linardich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1886.\/1887.
\nupraviteljica: Teresa Zahija, priora (zamjenica opatice)
\nvjerou\u010ditelj: Nicola Sparozich
\nu\u010diteljica: Pia Linardich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1887.\/1888.
\nupraviteljica: Teresa Fonda
\nvjerou\u010ditelj: Petar Orlich
\nu\u010diteljica: Pia Linardich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1888.\/1889.
\nupraviteljica: Teresa Fonda
\nvjerou\u010ditelj: Nikola Turato
\nu\u010diteljica: Maria Anna De Privitelio<\/p>\n

\u0161kolska godina 1890.\/1891.
\nupraviteljica: Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Nikola Turato
\nu\u010diteljica: Maria Anna De Privitelio
\n\u0161kolska godina 1892.\/1893.
\nupraviteljica: Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Nikola Turato
\nu\u010diteljica: Maria Antonia Manzoni<\/p>\n

\u0161kolska godina 1893.\/1894.
\nupraviteljica: Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Giovanni Damiagnevich
\nu\u010diteljica: Maria Antonia Manzoni<\/p>\n

\u0161kolska godina 1894.\/1895.
\nupraviteljica: Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Marco De Petris
\nu\u010diteljica: Maria Antonia Manzoni<\/p>\n

\u0161kolska godina 1895.\/1896.
\nupraviteljica: Benedetta Zacco
\nvjerou\u010ditelj: Marco De Petris
\nu\u010diteljica: Gertrude Volarich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1896.\/1897.
\nupraviteljica: Francesca Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Vincenzo Premuda
\nu\u010diteljica: Gertrude Volarich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1897.\/1898.
\nupraviteljica: Francesca Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Ludovico Carvin
\nu\u010diteljica: Gertrude Volarich<\/p>\n

\u0161kolska godina 1898.\/1899.
\nupraviteljica: Francesca Ostrogovich
\nvjerou\u010ditelj: Quirin Bonifa\u010di\u0107 (kasniji splitski nadbiskup)
\nu\u010diteljica: Maria Rosaria Ballon<\/p>\n

\u0161kolska godina 1900.\/1901.
\nupraviteljica: Teresa Fonda
\nvjerou\u010ditelj: Josip Dmini\u0107
\nu\u010diteljica: Maria Rosaria Ballon<\/p>\n

\u0161kolska godina 1901.\/ 1902.
\nupraviteljica: Teresa Fonda
\nvjerou\u010ditelj: Josip Dmini\u0107
\nu\u010diteljica: Maria Rosaria Ballon<\/p>\n

Urednost \u0161kolske dokumentacije svjedo\u010di o ozbiljnosti \u0161kole i savjesnosti nastavnog osoblja.<\/p>\n

Vjerou\u010ditelji osnovne \u0161kole u Krku
\ntijekom \u0161kolske godine 2004.\/2005:<\/p>\n

Antun Toljani\u0107, \u017eupnik
\nVesna Avsec
\nMirjana \u017du\u017ei\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

[mls_h1]Od godine 1869. do 1945.[\/mls_h1]<\/strong>
\nGodina 1869. prekretnica je u \u0161kolstvu Austrijske pokrajine Istre. Po prvi put uprava i nadzor prelaze u ruke dr\u017eave. To je zna\u010dilo da uprava i nadzor obavlja Zemaljsko \u0161kolsko vije\u0107e sa sjedi\u0161tem u Pore\u010du. Na ni\u017eim razinama \u0161kolske uprave i nadzora postojala su kotarska i op\u0107inska vije\u0107a. Vije\u0107e u Pore\u010du bilo je izvr\u0161na vlast za osnovne \u0161kole te je odlu\u010divalo o otvaranju \u0161kola, namje\u0161tenju i premje\u0161taju u\u010ditelja. Prije dono\u0161enja odluka, Vije\u0107e je prethodno \u00absaslu\u0161alo\u00bb mi\u0161ljenje pokrajinske vlade u Pore\u010du.<\/p>\n

Za \u0161kole na otoku Krku bila je to nepovoljna primjena jer su kotarevi i op\u0107ine u cijeloj pokrajini bile pod talijansko-talijana\u0161kom upravom koja je forsirala talijanski jezik kao nastavni. Do tada, nastavni jezik u svim oto\u010dkim \u0161kolama bio je hrvatski, osim u gradu Krku gdje je bio talijanski.
\nPrema navodima dopisnika sa otoka Krka iz 1870. godine: “\u2026Kr\u010dka op\u0107ina, pod koju su spadale i Duba\u0161nica, Punat, Poljica i Sv. Fuska (Skrp\u010di\u0107i i Linardi\u0107i), u kojoj je bilo 5100 “Slovinacah” a 1700 Talijana, tra\u017ei se da se u \u0161kolama re\u010denih mjesta, gdje je bio nastavni jezik hrvatski, uvede kao nastavni jezik talijanski, a da se samo kr\u0161\u0107anski nauk podu\u010dava na hrvatskom.”
\nOva primjena ujedno je zna\u010dila i dulju borbu za hrvatske \u0161kole iz ranijeg razdoblja u koju \u0107e se uklju\u010diti svi narodni zastupnici u Istarskom saboru me\u0111u kojima su najpoznatiji kr\u010dki biskupi Ivan Vitezi\u0107 i Franjo Fereti\u0107, \u017eupnik Petar \u017dic, dr. Dinko Trinajsti\u0107 i dr. Franjo Volari\u0107. Upravo \u0107e u to vrijeme borba za hrvatski jezik i prosvje\u0107ivanje hrvatskog stanovni\u0161tva biti glavni sadr\u017eaji preporodnog pokreta. Za te ciljeve zalagat \u0107e se i dr. Dinko Vitezi\u0107 u Carevinskom vije\u0107u sa sjedi\u0161tem u Be\u010du. Nastojanja da se nastava u osnovnom \u0161kolama odvija na hrvatskom jeziku ote\u017ealo je talijansko dru\u0161tvo \u00abPro Patria\u00bb koje je brinulo o uzdr\u017eavanju talijanskih \u0161kola. Kroz nov\u010dana sredstva koje je davalo imalo je utjecaja i na nastavu i na taj na\u010din poku\u0161alo stvoriti plodno tlo za svoje te\u017enje. I novoosnovano dru\u0161tvo \u00abLega Nazionale\u00bb osniva talijanske osnovne \u0161kole i daje djeci besplatne ud\u017ebenike i hranu. Odgovor na takovo djelovanje talijanskih dru\u0161tava bilo je osnivanje \u00abDru\u017ebe sv. \u0106irila i Metoda\u00bb za Istru koje 1893. godine osnivaju narodni preporoditelji. U Krku, koji je tada imao oko 1400 stanovnika od kojih oko 10% Hrvata, \u00abDru\u017eba\u00bb 1911. godine otvara osnovnu \u0161kolu. Godine 1913. grad Krk imao je talijansku osnovnu \u0161kolu s 226 u\u010denika i 5 u\u010ditelja i jednu \u00abDru\u017ebinu\u00bb na hrvatskom jeziku.
\nTakvo stanje bilo je do I. svjetskog rata. Nakon ulaska Italije u rat na strani Antante, vlasti zatvaraju sve privatne \u0161kole na talijanskom jeziku pa tako i \u0161kole koje je otvorila \u00abLega nazionale\u00bb, valjda da bi popravile propu\u0161teno u odnosu na hrvatski narod Austrijske pokrajine Istre. Otvaraju se \u0161kole na hrvatskom jeziku. No ni otvaranje hrvatskih \u0161kola kao ni ponuda cara Carla I. o osnivanju trojne austro-ugarsko-hrvatske monarhije nije moglo zaustaviti raspad pre\u017eivjelog i umornog carstva.
\n29. listopada 1918. godine progla\u0161ena je Dr\u017eava Slovenaca, Hrvata i Srba u \u010diji sastav ulazi i otok Krk. Osnovano je Narodno vije\u0107e SHS na razini Dr\u017eave, a osnivaju se i Narodna vije\u0107a na cijelom prostoru. Kotarski odbor i Mjesni odbori narodnog vije\u0107a SHS preuzeli su sve poslove starih organa vlasti.
\n15. studenoga 1918. godine, otpo\u010dinje prva okupacija Otoka mada nije bila predvi\u0111ena Londonskim ugovorom. Unato\u010d pompoznim izjavama talijanskih politi\u010dara i vojnih zapovjednika o Italiji kao zemlji slobode, talijanske okupacijske vlasti zabranjuju upotrebu nacionalnih simbola i protjeruju svjetovnu i crkvenu inteligenciju, svjesni \u010dinjenice da su upravo oni nosioci narodne svijesti i da se upravo oni bore protiv uklanjanja hrvatskog jezika iz javne upotrebe, a glagoljica i staroslavensko bogoslu\u017eje iz Crkve. Ni Kr\u010dki biskup Antun Mahni\u0107 borbu protiv odnaro\u0111ivanja nije dopustio. Iz pisama pojedinih \u010dlanova Narodnih odbora i uglednih ljudi vidljivo je da je u \u0161kolama na otoku ostao hrvatski jezik kao nastavni u prvom razredu, a od drugog razreda uvodi se talijanski kao obvezatni (3 \u2013 5 sati tjedno). Vidljivo je da su i \u0111aci, po uzoru na svoje roditelje, iako je vladala glad, odbijali uzimati hranu u \u0161koli dobivenu od okupacijskih vlasti. Naime, talijanska okupacijska vlast otvorila je iz propagandnih, ali i politi\u010dkih razloga \u0161kolske kuhinje u svim mjestima gdje je bila \u0161kola. Hrana se kuhala u vojni\u010dkim kuhinjama. Djeca su dobivala obrok u 11 sati, pod nadzorom u\u010ditelja. Obrok se sastojao od malog hljeb\u010di\u0107a i porcije kuhane hrane. Budu\u0107i da su mnogi roditelji u tim postupcima vidjeli politi\u010dku propagandu, branili su djeci uzimanje obroka. Takovi roditelji bili su prijavljivani. Opravdanim se smatralo samo zdravstveno stanje djeteta koje je moralo biti prijavljeno Komesarijatu u Krku.
\nGodine 1919. napustilo je otok Krk vi\u0161e u\u010ditelja koji su prebjegli u Hrvatsku. Ostali u\u010ditelji su neredovito primali pla\u0107u koja je bila vi\u0161e nego skromna.<\/p>\n

Rapalskim ugovorom 20. studenoga 1920. godine, otok Krk bio je uklju\u010den u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. U jesen 1921. godine otvara se gimnazija u Krku koju su poha\u0111ala djeca iz svih mjesta na otoku, da bi im se kasnije pridru\u017eili vr\u0161njaci s Paga, a kasnije iz cijele zemlje.
\n12. studenog 1933. godine, postavljen je kamen temeljac \u0111a\u010dkom domu za \u017eensku djecu iz Istre koja su poha\u0111ala gimnaziju u Krku. U \u0161kolskom izvje\u0161\u0107u gimnazije za \u0161kolsku godinu 1933\/1934. pored ostalog pi\u0161e: “\u2026 Gospodin na\u010delnik Tehni\u010dkog odjeljenja in\u017e. Bou\u010dek je zatim uputio prisutnima zahvalu u ime g. bana i u svoje ime. Nakon toga pro\u010ditao je povelju koja glasi:
\nZA VLADANJA NJEGOVA VELI\u010cANSTVA KRALJA JUGOSLAVIJE ALEKSANDRA KARA\u0110OR\u0110EVI\u0106A PRVOGA STARANJEM BANA SAVSKE BANOVINE DRA. IVA PEROVI\u0106A postavljen je ovaj kamen temeljac Djevoja\u010dkom domu, u kome \u0107e istarske djevojke, sje\u0107aju\u0107i se te\u0161ke pro\u0161losti svoga roda, gajiti u sebi ljubav za kralja i ujedinjenu otad\u017ebinu kao zalog bolje budu\u0107nosti, da bi kao budu\u0107e majke i prosvjetne radnice u duhu Majke Jugovi\u0107a odgojile novo pokoljenje pregalaca i rodoljuba \u010detnaeste godine ujedinjenja \u2013 12. novembra 1933. u Krku.\"\"<\/p>\n

\"\"
\nOva je povelja uzidana u kamen temeljac koji je na\u010delnik in\u017e. Bou\u010dek utemeljio trokratnim udarom \u010deki\u0107a koji nosi datum 12. novembra 1933. god.”
\nDom je zavr\u0161en 1936. i slu\u017eio je u te svrhe (op.a. sve do 1974. godine kada je adaptiran za potrebe osnovne \u0161kole koja je u njoj i djelovala sve do 2003. godine. Zgrada je sru\u0161ena i na tom mjestu izgra\u0111ena je dana\u0161nja nova \u0161kolska zgrada, po prvi put u povijesti osnovnog \u0161kolstva grada Krka, za potrebe osnovne \u0161kole. Znaju\u0107i za ovu povelju, prilikom ru\u0161enja se posvetila pozornost njenom nala\u017eenju. Na \u017ealost, voda je prodrla u kamen u koji je povelja uzidana tako da materijalan dokaz nemamo, osim fotografija snimljenih prigodom otvaranja kamena.).<\/p>\n

U izvje\u0161taju kr\u010dkog kotarskog na\u010delnika Iva Vitezi\u0107a od 15. sije\u010dnja 1935. godine, vidljivo je da u Krku djeluje pored narodne \u0161kole i privatna talijanska osnovna \u0161kola s pet odjeljenja i jednim odjeljenjem “zabavi\u0161ta”. Privatnu talijansku \u0161kolu u Krku uzdr\u017eava “Lega culturale italiana” iz Krka (prosvjetno dru\u0161tvo) koja ima 141 \u0111aka (80 dje\u010daka i 61 djevoj\u010dicu). U njoj rade \u010detiri u\u010diteljice i jedan u\u010ditelj. Svi su rimokatoli\u010dke vjere i talijanski dr\u017eavljani.
\nDr\u017eavnu narodnu \u0161kolu materijalno opskrbljuje op\u0107ina. Lo\u0161e ekonomske prilike u op\u0107ini odra\u017eavaju se i u opskrbi i odr\u017eavanju \u0161kole. Nedostajalo je nastavnih sredstava i pomagala tzv. “u\u010dila”, a to malo \u0161to je postojalo, bilo je zastarjelo. Nedostajalo je ogrijeva, kako za \u0161kolu, tako i za u\u010ditelje. Prema Zakonu o narodnim \u0161kolama od 5. prosinca 1929. godine, \u010dl. 23. stavak 3. svima koji su stanovali u \u0161kolskoj zgradi trebalo je osigurati ogrijev, a po \u010dl. 29. \u0161kola je morala imati u blizini glavne zgrade onoliko stanova koliko ima posebnih odjeljenja ili op\u0107ina mora pla\u0107ati stanarinu ako ne mo\u017ee osigurati stan. Prema istom Zakonu, svi nastavnici dr\u017eavnih narodnih \u0161kola su dr\u017eavni \u010dinovnici i imaju polo\u017eaj i sva prava dr\u017eavnih \u010dinovnika po Zakonu o \u010dinovnicima i ostalim slu\u017ebenicima gra\u0111anskog reda. Svi dr\u017eavni nastavnici narodnih \u0161kola imaju pravo na stan, odnosno stanarinu, kao i na ogrijev po selima. U\u010diteljica koja nije udana za u\u010ditelja ne mo\u017ee dobiti stan u naturi.
\nU izvje\u0161\u0107u se ocjenjuje i rad nastavnika koji je ocijenjen “prosje\u010dno vrlo dobar”. Nastavni\u010dki rad izvan \u0161kole ocijenjen je ocjenom “dobar” i sljede\u0107im obrazlo\u017eenjem: “Svi rade u prosvjetnim organizacijama u nacionalnom duhu, ali ipak jo\u0161 ne u onoj mjeri koliko se tra\u017ei od dr\u017e. \u010dinovnika koji slu\u017ei u pograni\u010dnom srezu.”
\nNastavu vjerskog odgoja besplatno su odr\u017eavali vjerou\u010ditelji sve\u0107enici, \u017eupnici ili kapelani. Usprkos odredbi Zakona o vjerskoj nastavi u narodnim, gra\u0111anskim, srednjim i u\u010diteljskim \u0161kolama u Kraljevini Jugoslaviji od 23. rujna 1933. godine, ni jedan od vjerou\u010ditelja nije imao suglasnost nadle\u017ene vjerske vlasti.
\nSusretljivo\u0161\u0107u stanovnika grada Krka doznali smo imena nekoliko u\u010ditelja i u\u010diteljica koji su u to vrijeme radili u narodnoj \u0161koli: Olga Raj\u010di\u0107, An\u0111ela Roki, Jerko Gr\u0161kovi\u0107, Ivan Gapit, Ivan Linardi\u0107 Cecilija Capponi i Marija Mogorovi\u0107. Kao vjerou\u010ditelja sje\u0107aju se vl\u010d. Ivana \u017dica \u2013 Rokova te vl\u010d. Antuna Mahulje. Iz talijanske \u0161kole prisje\u0107aju se u\u010ditelja Fabrisa.<\/p>\n

Druga talijanska okupacija Krka, a od 18. svibnja 1941. godine i aneksija otoka, donose za sve pa tako i za osnovno \u0161kolstvo, najte\u017ee dane. Italija zauzima drugo stajali\u0161te. Otok Krk treba \u0161to prije talijanizirati. Taj cilj najlak\u0161e \u0107e posti\u0107i putem \u0161kole. Novac za te svrhe nije se \u0161tedio. Talijanske vlasti dovode brojno talijansko u\u010diteljstvo, a \u0161kole se otvaraju i u malim mjestima, za vrlo mali broj u\u010denika. Dovoljno je bilo osigurati jednu prostoriju i \u0161kola bi po\u010dela s radom. O u\u010diteljskim pla\u0107ama i u\u010dilima, posebno geografskim kartama na talijanskom jeziku, koje na\u0161a \u0161kola i danas posjeduje, brinule su se vlasti. Nastavni jezik bio je isklju\u010divo talijanski i ud\u017ebenici su bili talijanski. Jedino se nastava vjeronauka obavljala na hrvatskom jeziku. I izvan \u0161kole, tijekom igre, djeca su morala govoriti talijanski. Ako ih je netko \u010duo govoriti hrvatski, na kraju tjedna bili su fizi\u010dki ka\u017enjavani. U tim i takvim uvjetima uspjeh u \u0161koli bio je vrlo slab. Iz usmenog kazivanja doznajemo da je osobito u prvim razredima bila gotovo polovica ponavlja\u010da. Razloge ovoj pojavi moramo tra\u017eiti u potpunom nepoznavanju talijanskog jezika kod djece, \u0161to najbolje govori o neuspjehu zatiranja hrvatskog jezika, unato\u010d svim pritiscima i nasilnim metodama. Djecu se nastavljalo odnaro\u0111ivati odu\u0161evljavaju\u0107i ih talijanskom knji\u017eevno\u0161\u0107u i osobito fa\u0161isti\u010dkim organizacijama za djecu i omladinu “Opera nazionale Balilla” sa svojim sekcijama \u00abFigli della lupa\u00bb za djecu od 6 do 8 godina te \u00abBalilla\u00bb i \u00abPicocole Italiane\u00bb za one od 8 do 14 godina, izletima i ljetovanjima u kolonijama u Italiji. U \u0161kolskim programima veli\u010dana je fa\u0161isti\u010dka ideologija.<\/p>\n

Kapitulacijom Italije 8. rujna 1943. godine, vlast preuzimaju Narodno-oslobodila\u010dki odbori. Otok dolazi pod njema\u010dku okupaciju 13. studenoga. Unato\u010d svim represalijama, poslije kapitulacije Italije dolazi do naglog \u0161irenja partizanskog oslobodila\u010dkog pokreta. U takvoj situaciji, \u0161kolski se sustav kakav je organizirala Italija, po\u010dinje naglo rastakati. Ve\u0107ina u\u010ditelja iz tzv. stare Italije tra\u017ei premje\u0161taj kako bi se vratila ku\u0107i. Nastavu organiziraju hrvatski u\u010ditelji. Uvo\u0111enje hrvatskog jezika u \u0161kole bio je prvi znak kraja dugotrajnog nacionalnog porobljavanja. Budu\u0107i da je bio veliki manjak stru\u010dno obrazovanog u\u010diteljskog osoblja koje je moglo preuzeti teret opismenjavanja na materinskom jeziku, pristupa se organizaciji u\u010diteljskih te\u010dajeva kojima \u0107e se nastojati dati elementarna znanja kandidatima kako bi mogli bar donekle ubla\u017eiti probleme vezane uz \u0161kolstvo i jezik kao temelje nacionalnog bi\u0107a.
\nZa vrijeme okupacije Italije nije djelovala \u0161kola na hrvatskom jeziku ve\u0107 samo ona na talijanskom. U\u010ditelji su bili Talijani koji su pobjegli nakon kapitulacije Italije. Godine 1943, rad u talijanskoj \u0161koli nastavljaju u\u010diteljice porijeklom Kr\u010danke Maria Giurina i Palmira Ostrogovich. Otvara se i narodna \u0161kola u kojoj su radili Ivan Linardi\u0107, Nada Kralji\u0107, Anka Dmini\u0107 i u\u010ditelj Sironi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Vjerou\u010ditelj je bio otac Ambroz Lu\u010dev. Mogu\u0107e je da smo izostavili neka imena u\u010ditelja, ali imena koja smo naveli dobili smo usmenom predajom onda\u0161njih u\u010denika.
\nNakon dugih godina uskra\u0107ivanja jezika i doma\u0107e rije\u010di, u\u010denici \u0107e mo\u0107i slobodno progovoriti svojim jezikom i slu\u0161ati nastavu na svom jeziku. Bila je to doista prava renesansa.<\/p>\n

Toliko za \u010ditatelje ovog \u010dlanka. Ljubiteljima pro\u0161losti grada i otoka preporu\u010dujem tra\u017eenje arhivske gra\u0111e koju \u0161kola ne posjeduje za ovo razdoblje i daljnje istra\u017eivanje o opismenjavanju i \u0161kolovanju njihovih predaka.
\nPrema prona\u0111enom dokumentu u \u0161kolskoj arhivi imamo podatak da je arhiva osnovne \u0161kole za vrijeme Talijanske okupacije od 1919. \u2013 1921. i fa\u0161isti\u010dke okupacije 1941. \u2013 1943. potpuno uni\u0161tena.<\/p>\n

KORI\u0160TENA LITERATURA:
\n1. M. Boloni\u0107 i I. \u017dic: “Otok Krk kroz vjekove”, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, Zagreb, 1977.<\/p>\n

2. Tone Peru\u0161ko: “Knjiga o Istri”, \u0160kolska knjiga, Zagreb, 1968.<\/p>\n

3. Ernest Radeti\u0107: “Istarski zapisi”, Grafi\u010dki zavod Hrvatske, Zagreb, 1968.<\/p>\n

4. Petar Str\u010di\u0107:”Gra\u0111a o Narodnim vije\u0107ima SHS i talijanskoj okupaciji 1918.
\ni 1919.”, Historijski arhiv u Rijeci i Pazinu, sv. 1 1968. i sv. 2
\n1970.<\/p>\n

5. Povijesno dru\u0161tvo otoka Krka: Kr\u010dki zbornici br. 1, 1969. i br. 3, 1971.<\/p>\n

 <\/p>\n

[mls_h1]Od godine 1869. do 1945.[\/mls_h1]<\/strong>
\nMr. sc. Manon Giron<\/i><\/p>\n

Razvoj osnovnog \u0161kolstva u gradu Krku od 1945. do 1990.godine<\/strong><\/p>\n

Uvod
\nMre\u017ea osnovnih \u0161kola u staroj Jugoslaviji bila je nerazvijena jer se svodila uglavnom na \u010detverogodi\u0161nju \u0161kolu, a mali je broj djece nastavljao \u0161kolovanje u gra\u0111anskim \u0161kolama, stru\u010dnim \u0161kolama i gimnazijama. Tijekom \u0161kolske godine 1938\/39. na podru\u010dju sada\u0161nje Republike Hrvatske bilo je 2547 osnovnih \u0161kola, 344.317 u\u010denika i 6750 u\u010ditelja. Budu\u0107i da je mre\u017ea \u0161kola bila slabo razvijena, dio u\u010denika nije bio obuhva\u0107en niti \u010detverogodi\u0161njim \u0161kolovanjem.
\nZa vrijeme drugog svjetskog rata, mnogi \u0161kolski prostori su uni\u0161teni ili o\u0161te\u0107eni, posebno u selima. Potpuno je spaljeno i uni\u0161teno 566 zgrada osnovnih \u0161kola s oko 1200 u\u010dionica, a djelomi\u010dno je o\u0161te\u0107eno 1555 zgrada osnovnih \u0161kola. Poslije oslobo\u0111enja, nastava se mogla provoditi u 949 zgrada. Mnogo je \u0161tete naneseno i \u0161kolskoj opremi. Nije stradao samo \u0161kolski prostor i oprema, nego je mnogo gubitaka bilo i u nastavnom kadru. Velik broj u\u010ditelja poginuo je u ratu, a dio pre\u017eivjelih, koji je sudjelovao u NOB-i, nije se vratio u u\u010diteljsku struku. Tako je 1945\/46. \u0161kolske godine bilo svega 5542 u\u010ditelja.
\nPristupilo se obnovi i izgradnji novog dru\u0161tvenog socijalisti\u010dkog poretka i industrijalizaciji, trebalo je \u010dim prije podi\u0107i op\u0107eobrazovnu razinu pu\u010danstva i osposobiti kadrove za sve grane dru\u0161tvenoga \u017eivota. Krenulo se s obnovom \u0161kolskog prostora i obuhvatom djece \u010detverogodi\u0161njim obaveznim \u0161kolovanjem, otvaranjem \u0161kola i tamo gdje one nisu prije bile, kao i podizanju obaveznog \u0161kolovanja od \u010detiri na sedam godina. Trebalo je osigurati i potreban nastavni kadar s novim shva\u0107anjem o funkciji \u0161kole u socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu, izraditi novi nastavni plan i program, napisati nove ud\u017ebenike, organizirati proizvodnju u\u010dila radi modernizacije nastave. Tijekom \u0161kolske godine 1945\/46,organizacija i sre\u0111ivanje osnovnog \u0161kolstva bila je uglavnom zavr\u0161ena. Brzo je obnovljeno oko 1500 \u0161kolskih zgrada i otvorene su 563 nove osnovne \u0161kole (tamo gdje ranije nisu radile), izra\u0111en je novi nastavni plan i program, osnovan je Nakladni zavod Hrvatske koji je tiskao nove ud\u017ebenike, organizirana je i proizvodnja u\u010dila u tom Zavodu, a 1948. godine za proizvodnju u\u010dila osnovano je i posebno poduze\u0107e “U\u010dila”. Nikli su mnogobrojni te\u010dajevi za ideolo\u0161ko obrazovanje u\u010ditelja u socijalisti\u010dkom duhu. Ali uvjeti \u017eivota i rada u\u010ditelja bili su veoma te\u0161ki.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Posebno je velik bio stambeni problem, koji se nije rje\u0161avao istovremeno s obnovom \u0161kolskog prostora pa su mnogi u\u010ditelji stanovali u bijednim stambenim uvjetima seoske nerazvijene sredine. No, elan i entuzijazam tih ljudi, koji su radili s velikim brojem u\u010denika i bili odsje\u010deni slabim komunikacijama od op\u0107inskog i kotarskog sredi\u0161ta, s nereguliranom prehranom, ipak je bio izvanredno velik.
\nNastavni planovi i programi bili su u prvo vrijeme podlo\u017eni stalnim promjenama, revizijama, korekturama i dopunama. Ako bismo poku\u0161ali sa\u010diniti neku periodizaciju, mogli bismo eventualno istaknuti tri faze: prva tijekom \u0161kolske godine 1945\/46. kada je jo\u0161 ostala tradicionalna struktura op\u0107e obrazovnih \u0161kola, druga po\u010dinje oko \u0161kolske godine 1946\/47. s izradom planova i programa za sedmogodi\u0161nju osnovnu \u0161kolu, kao i sve druge nedovr\u0161ene oblike koji su tom prijelaznom periodu bili potrebni, a tre\u0107a po\u010dinje oko \u0161kolske godine 1950\/51. i traje do \u0161kolske godine 1953\/54. te predstavlja najzna\u010dajniji korak u izgradnji na\u0161eg sustava op\u0107eg obaveznog obrazovanja. Sve do \u0161kolske godine 1959\/60. period je konsolidacije, ali ujedno i predah za temeljitiju reformu koja je ve\u0107 bila navje\u0161tena 55-ih godina.
\nOslobo\u0111enjem od njema\u010dke okupacije, otok Krk je postao sastavni dio Narodne Republike Hrvatske u sklopu Demokratske Federativne Jugoslavije i time je i u \u0161kolstvu otoka Krka nastalo novo doba. Ono je do\u017eivjelo vrlo velike izmjene, ne samo u organizaciji i nastavnom planu i programu, ve\u0107 i u teritorijalnoj organizaciji \u0161kola.<\/p>\n

1. Prvi korak<\/strong>
\nBrzi napredak, naro\u010dito odlu\u010dan prijelaz na industrijalizaciju s prvim petogodi\u0161njim planom, utjecao je da je Sabor NR Hrvatske donio 30. lipnja 1946. godine Zakon o sedmogodi\u0161njem \u0161kolovanju. Zakon je predvi\u0111ao da se sedmogodi\u0161nje \u0161kolovanje provodi u sedmogodi\u0161njim \u0161kolama (sedmoljetkama), ni\u017eim razredima gimnazije i osnovnoj \u0161koli. U osnovnoj \u0161koli bilo je vi\u0161e oblika obveznog \u0161kolovanja. Zakon je predvi\u0111ao da se ono provodi putem redovne nastave tijekom cijele \u0161kolske godine, zimske nastave (od 1. studenog do 1. travnja) i minimalne nastave (1-2 puta tjedno tijekom cijele \u0161kolske godine). Ovaj elasti\u010dni sistem provo\u0111enja obaveznog \u0161kolovanja imao je svrhu obuhvatiti svu djecu, i u najte\u017eim mjesnim uvjetima, sedmogodi\u0161njim \u0161kolovanjem i podi\u0107i pu\u010danstvu, i u najzaostalijoj sredini, op\u0107eobrazovnu razinu. U ni\u017eim razredima sedmoljetke, nastavu su izvodili razredni u\u010ditelji koji su imali zavr\u0161enu u\u010diteljsku \u0161kolu, a u vi\u0161im razredima predmetni nastavnici koji su zavr\u0161ili visoku pedago\u0161ku \u0161kolu ili profesori sa zavr\u0161enim filozofskim ili prirodoslovno-matemati\u010dkim fakultetom. Sedmogodi\u0161nje \u0161kolovanje u sedmoljetkama i ni\u017eim razredima gimnazije bilo je uspje\u0161no, jer su te \u0161kole bile uglavnom u ve\u0107im mjestima, gdje je \u0161kolski prostor bio dobrim dijelom sa\u010duvan ili je brzo obnovljen. U osnovnim se \u0161kolama to obrazovanje nije provodilo jer se radilo o seoskim sredinama gdje je prostor bio ve\u0107inom uni\u0161ten, a nedostajao je i potreban nastavni kadar. Mnogi su se roditelji nerazvijenih sredina protivili produ\u017eenju obaveznog \u0161kolovanja, a sama osnovna \u0161kola nije davala jednaka prava u\u010denicima kao sedmoljetke i ni\u017ei razredi gimnazije. Ova dva posljednja tipa \u0161kole bila su jednakopravna i s istim nastavnim planom i programom.
\nTako su se u periodu od 1946.do 1951. godine uglavnom otvarale sedmoljetke i spajale ni\u017ee gimnazije (gdje su prije rata bile gra\u0111anske \u0161kole) s \u010detverogodi\u0161njim \u0161kolama; Ministarstvo prosvjete je postavilo principe kako otvarati \u0161kole: tra\u017eilo se da imaju dovoljno u\u010dioni\u010dkog prostora, kabinete, praktikume, knji\u017enice i drugo, kao i stru\u010dni nastavni kadar. A stru\u010dnog nastavnog kadra je nedostajalo.
\nOsnovna \u0161kola u gradu Krku djelovala je samostalno najprije kao \u010detvrerorazredna i to Mje\u0161ovita \u010detverorazredna osnovna \u0161kola. Pored nje je djelovala i Scuola elementare di Veglia za talijansku manjinu. Ukidanjem Gimnazije u Krku i pripajanjem ni\u017eih razreda gimnazije osnovnoj \u0161koli, ona ve\u0107 od 1948. godine postaje sedmogodi\u0161nja. S obzirom da je u gradu Krku postojao internat, vi\u0161e razrede osnovne \u0161kole poha\u0111ali su u\u010denici sa cijelog otoka Krka i okolice.
\nPodatke o ovom razdoblju pratimo izvorno iz zapisnika Nastavni\u010dkog zbora (danas u\u010diteljsko vije\u0107e) vi\u0161ih razreda sedmogodi\u0161nje \u0161kole u Krku. Svoju prvu sjednicu \u0161kolske godine 1948\/49, odr\u017eali su 30. kolovoza 1948. godine sljede\u0107i nastavnici (danas u\u010ditelji): upravitelj Ivan Lovri\u0107, Nikola Frleta, Branko Iskra, Vjera Iskra, Marija Valkovi\u0107, Nada Kralji\u0107, Marija Jurani\u0107, a izostali su Lukrecija Maroevi\u0107 i Vojislava Fabuli\u0107. Ve\u0107 8. rujna podijelili su poslove u \u0161koli na sljede\u0107i na\u010din:
\nhrvatski jezik predavat \u0107e Nada Kralji\u0107 i Marija Jurani\u0107,
\ntalijanski jezik za talijansku nacionalnu skupinu Marija Jurani\u0107,
\nruski jezik Aleksandar Junicky,
\nmatematiku Marija Jurani\u0107, Nikola Frleta, Marija Valkovi\u0107,
\nfiziku i kemiju Nikola Frleta,
\npovijest Ivan Lovri\u0107 i Vojislava Fabuli\u0107 (zamjena zbog bolovanja Vjere Iskra-Opitz),
\nprirodopis Vojslava Fabuli\u0107 tj. zamjena Vera Iskra-Opitz,
\nzemljopis Ivan Lovri\u0107,
\npjevanje Lukrecija Maroevi\u0107,
\ntjelesno vje\u017ebanje Branko Iskra i
\nvjeronauk Antun Mahulja.
\nNastava crtanja se najprije nije izvodila jer nije bilo nastavnika, a potom su ga preuzeli Lukrecija Maroevi\u0107 i Branko Iskra.
\nZa zapisni\u010dara je odre\u0111en Nikola Frleta, re\u017eiserku Marija Valkovi\u0107 i knji\u017eni\u010darku Nada Kralji\u0107.
\n\u0160kola je brojila velik broj u\u010denika: dva peta razreda sa 90 u\u010denika, dva \u0161esta razreda sa 98 u\u010denika i tri sedma razreda za 94 u\u010denika. Tre\u0107e odjeljenje sedmog razreda ukinuto je po\u010detkom listopada pa je stoga izvr\u0161ena nova raspodjela predmeta, sati i razredni\u0161tva.
\nO va\u017enosti prelaska na sedmogodi\u0161nje \u0161kolovanje upoznati su nastavnici na svojoj redovnoj sjednici 29. rujna kada su im o tome govorili ministarski izaslanik Muhvi\u0107 i instruktor Ljubo Karabai\u0107.
\nPo\u010detkom listopada organizirani su i srednje obrazovni te\u010dajevi. Zbog premalog broja nastavnika anga\u017eirani su i vanjski suradnici Kocjan, biv\u0161i nastavnik i \u010dinovnik Kotarskog narodnog odbora, te Anton Jurani\u0107, veterinar, a za rukovodioca izabran je Ivan Linardi\u0107. U\u010ditelj Linardi\u0107 predavao je hrvatski jezik, a dr. Anton Jurani\u0107 prirodopis. Polaznici petog razreda imali su dnevno po pet sati nastave, a sedmog razreda tri dana po \u010detiri i dva dana po tri sata tjedno. Subote su bile predvi\u0111ene za nastavni\u010dke i sindikalne sastanke.
\nO novostima u prosvjetnom radu nastavnici su se upoznavali \u010ditaju\u0107i Prosvjetni vjesnik na sjednicama Nastavni\u010dkog zbora.
\nPrvo polugodi\u0161te zavr\u0161eno je tako da u\u010denici petog i \u0161estog razreda nisu bili ocijenjeni iz povijesti jer se taj predmet nije predavao, kao ni prirodopis u dva odjeljenja sedmog razreda. Uzrok je bila bolest nastavnika (Vojslava Fabuli\u0107 bila je na bolovanju do polovice o\u017eujka 1949. godine).
\nU \u0161koli je bila organizirana \u0111a\u010dka kuhinja, uz velike pote\u0161ko\u0107e zbog nedostatka novca. Dijelio se doru\u010dak, ali hladan pa je upravitelj \u0161kole Lovri\u0107 u travnju 1949. godine predlo\u017eio da se uredi praonica i tamo kuha mlijeko, ako se dobije posu\u0111e. Sam je preuzeo obvezu da po\u0111e do Mjesne zadruge i Kotarskog poduze\u0107a radi dobivanja kredita, a nastavnik Frleta se obvezao s instruktorom urediti pitanje posu\u0111a.
\nPrvi maj se te \u0161kolske godine proslavio tako da su se uredile u\u010dionice, napisale parole i zidne novine. Nikola Frleta je isposlovao bon za papir a tekst parola instruktor (Ljubo Karabai\u0107).
\n\u0160kolske 1949.\/50. godine podjela predmeta izvr\u0161ena je ovako:
\nLovri\u0107 Ivan, upravitelj, izvodio je nastavu iz zemljopisa,
\nKralji\u0107 Nada iz hrvatskog jezika i crtanja,
\nFrleta Nikola iz matematike, fizike i kemije,
\nJurani\u0107 Marija iz hrvatskog, matematike i crtanja,
\nFabuli\u0107 Vojislava iz povijesti i zemljopisa,
\nJunicky Aleksandar iz ruskog i zemljopisa,
\nMaroevi\u0107 Lukrecija iz prirodopisa, pjevanja i vodila je \u0161kolski zbor,a Linardi\u0107 Ivan predavao je hrvatski jezik, matematiku, zemljopis, prirodopis i fiskulturu.
\nBilo je mnogo problema koji su pratili aktivnosti vezane za \u0161kolu. \u0110a\u010dka kuhinja nije mogla pravovremeno proraditi jer nije bilo dovoljno bra\u0161na, a nakon toga se nije moglo rije\u0161iti pitanje kuharice. U \u0161koli nije bilo prostora za ure\u0111enje \u017eivog kuti\u0107a, a \u0161kolski vrt se nije mogao urediti jer su tamo bile koko\u0161i. U \u0161kolu se bez ikakve prethodne obavijesti uselila Kroja\u010dka zadruga, koristio se zajedni\u010dki sanitarni \u010dvor, ulazna vrata su bila otvorena pa je pristup posjetiocima bio mogu\u0107 u cijelu zgradu.
\nU \u0161kolu su pristigli i novi nastavnici za popunu nezastupljene nastave: Fabijan Cukor za crtanje i tjelesno vje\u017ebanje, te Ivan Polan\u0161\u010dak za tjelesno vje\u017ebanje. No, ubrzo ga zamjenjuje Josip Uravi\u0107.
\nU gradu Krku prona\u0111ene su i \u010detiri nepismene osobe koje je trebalo u kratkom roku opismeniti.
\nDana 24. velja\u010de 1950. godine odr\u017eana je izvanredna sjednica Nastavni\u010dkog zbora kojoj su prisustvovali nastavnica Marija Kolak, prosvjetni inspektor Oblasnog Narodnog odbora, i Ljubo Karabai\u0107, instruktor Kotarskog narodnog odbora. Marija Kolak je podastrla izvije\u0161\u0107e o pregledu \u0161kole pa tako iz njezinog izlaganja izme\u0111u ostaloga saznajemo da se u \u0161koli jo\u0161 uvijek odr\u017eavala vjerska nastava u svim razredima i posje\u0107ivali su je skoro svi u\u010denici, da je nastava bila zastupljena stru\u010dno ali i nestru\u010dno, da su na \u0161koli predavala i dva honorarna nastavnika (fiskulturu i crtanje), da su u\u010denici vi\u0161ih razreda bili manje zainteresirani za nastavu za razliku od ni\u017eih koji su aktivni i glasni, \u010dak nedisciplinirani.
\nTijekom velja\u010de 1950. godine na \u0161kolu dolazi \u0110ur\u0111a Pilepi\u0107 umjesto Aleksandra Junickog koji je premje\u0161ten u Senj. Upravitelj \u0161kole oprostio se od nastavnika Junickog na sjednici Nastavni\u010dkog zbora 28. velja\u010de, a Junicky je zahvalio svim kolegama koje su mu pomogle u radu, a posebno upravitelju Lovri\u0107u i Nikoli Frleti.
\nTijekom nove \u0161kolske godine 1950\/51. na \u0161kolu je postavljena pripravnica Mirjana Feren\u010dina koja je predavala prirodopis u svim razredima i kemiju u sedmim razredima. Kao pripravnica, imala je ograni\u010denje na 20 sati tjedno, ali zbog potrebe \u0161kole predavala je 25 sati tjedno. Zbog pomanjkanja prostorija, obuka se od ove \u0161kolske godine odr\u017eavala prije i poslije podne. Poslije podne su na nastavu dolazila ipak samo dva odjeljenja. To je trajalo do 30. svibnja 1951. godine kada je odjeljenjima sedmog razreda prestala nastava.
\nTijekom godine, do\u0161lo je u travnju do nove podjele predmeta i dolaska jo\u0161 jednog nastavnika, Du\u0161ana Breganta, koji je predavao matematiku i ve\u0107im dijelom tjelesno vje\u017ebanje:
\nLovri\u0107 Ivan zemljopis i povijest,
\nKralji\u0107 Nada hrvatski jezik i crtanje,
\nFrleta Nikola matematiku, fiziku i crtanje,
\nLinardi\u0107 Ivan hrvatski i povijest,
\nJurani\u0107 Marija hrvatski jezik, matematiku, povijest, crtanje,
\nPilepi\u0107 \u0110ur\u0111ica ruski jezik,
\nMaroevi\u0107 Lukrecija zemljopis, pjevanje, crtanje i vodila \u0161kolski zbor,
\nFeren\u010dina Mirjana prirodopis i kemiju,
\nBregant Du\u0161an matematiku i tjelesno vje\u017ebanje.
\nU svibnju 1951. godine, dolazi i nastavnik Ivan Raki\u0107 za upravitelja i preuzima tri sata nastave zemljopisa od nastavnice Maroevi\u0107.
\nNastavnici su jo\u0161 uvijek izvodili nastavu na srednjem obrazovnom te\u010daju u sedmom i osmom razredu. \u0160esti razred je, kao strani jezik u\u010dio francuski jezik, a predavao im je Du\u0161an Bregant, a polaznici sedmog razreda povijest su morali svladati sami. No, polaznici nisu bili redoviti na nastavi i nisu se previ\u0161e trudili pa se to odra\u017eavalo na njihovom uspjehu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

2. Drugi korak<\/strong>
\nBrzi poslijeratni razvitak na svim poljima rezultirao je time da je plenum Centralnog komiteta Komunisti\u010dke partije Jugoslavije u prosincu 1949. godine dao inicijativu da se sa sedmogodi\u0161njeg obaveznog \u0161kolovanja prije\u0111e na osmogodi\u0161nje obavezno \u0161kolovanje. Na osnovi toga, Sabor Narodne Republike Hrvatske donio je 27. studenoga 1951. godine Zakon o osnovnim \u0161kolama. Taj zakon predvi\u0111ao je da se osmogodi\u0161nje \u0161kolovanje provodi u narodnim osmogodi\u0161njim \u0161kolama i ni\u017eim razredima gimnazije. Ali, dok se stvore potrebni uvjeti za otvaranje osmogodi\u0161njih \u0161kola, u pojedinim se sredinama obavezno \u0161kolovanje provodilo i dalje u narodnim \u0161estogodi\u0161njim \u0161kolama koje su radile po posebnom nastavnom planu i programu. U\u010denici iz tih \u0161kola mogli su prelaziti u odgovaraju\u0107e razrede osmogodi\u0161nje \u0161kole i ni\u017ee razrede gimnazije uz polaganje dopunskih ispita. U\u010denici \u0161estogodi\u0161njih \u0161kola mogli su i\u0107i u neke ni\u017ee stru\u010dne \u0161kole (samo u neke zanate). Zakon je istaknuo ulogu nastavnika ne samo kao prosvjetnog, nego kao i dru\u0161tvenog radnika. Uz svaku \u0161kolu osniva se \u0161kolski odbor koji poma\u017ee \u0161koli u stvaranju \u0161to boljih uvjeta za rad.
\nProstorne i kadrovske mogu\u0107nosti ograni\u010davale su otvaranje osmoljetki kao ranije sedmoljetki, a tendencija je bila u Narodnim odborima op\u0107ina i kotara da se one otvaraju br\u017eim tempom. Da bi se sa\u010duvala kvaliteta nastave i da se ne ugrozi \u0161kolski sustav, Republi\u010dko vije\u0107e Sabora Narodne Republike Hrvatske donosi 24. o\u017eujka 1954. godine, Odluku o odre\u0111ivanju uvjeta za osnivanje novih narodnih osmogodi\u0161njih \u0161kola, gdje se konkretno odre\u0111uje da nove osmogodi\u0161nje \u0161kole pored u\u010dioni\u010dkog prostora trebaju imati i druge prostorije za ostvarivanje moderne nastave; tra\u017ei se gimnasti\u010dka dvorana i kvalificirani kadar iz hrvatskog ili srpskog jezika, matematike, stranog jezika i fizike.
\nBudu\u0107i da se osmogodi\u0161nje \u0161kole nisu mogle otvarati u ve\u0107em broju jer nije bilo potrebnih uvjeta, otvarale su se brzim tempom narodne \u0161estogodi\u0161nje \u0161kole, jer za njih nije bilo nekih ve\u0107ih ograni\u010denja, a podizale su op\u0107eobrazovnu razinu stanovni\u0161tva.
\nPeriod od 1950\/51. do 1953\/54. \u0161kolske godine obilje\u017een je naglim razvojem \u0161estogodi\u0161njih \u0161kola i slabim porastom narodnih osmogodi\u0161njih \u0161kola, koje se te\u017ee otvaraju zbog nedostatka uvjeta.
\nSljede\u0107a etapa u razvoju hrvatskog \u0161kolstva bilo je pro\u0161irenje obrazovanja seoske mlade\u017ei od \u0161est na osam godina. To je trebalo tada\u0161njoj industriji jer bi u stru\u010dne \u0161kole dolazili u\u010denici s ve\u0107im predznanjem, ali se ipak vodilo ra\u010duna da se ne poljulja cijeli \u0161kolski sustav koji se zasnivao na odre\u0111enom kriteriju znanja koje je u\u010denik morao pokazati kada je stupio u gimnaziju ili u srednju stru\u010dnu \u0161kolu. Zato je donesena odluka, poslije dugog kolebanja i dilema, da se u \u0161kolski sustav u Narodnoj Republici Hrvatskoj uvede i drugi tip osmogodi\u0161nje \u0161kole kao prijelazni oblik, tj. narodne \u0161estogodi\u0161nje \u0161kole prerasle su u osnovne osmogodi\u0161nje \u0161kole tzv. B – tipa, koje nisu po nastavnom planu, programu i rangu bile iste s narodnim osmogodi\u0161njim \u0161kolama koje su nazvane \u0161kolama A – tipa (te su \u0161kole imale rang ni\u017eih razreda gimnazije).
\nTijekom \u0161kolske godine 1951\/52, upravitelj Raki\u0107 predaje talijanski i ruski jezik umjesto nastavnice \u0110ur\u0111ice Pilepi\u0107 koja je na bolovanju, Ivan Lovri\u0107 povijest i zemljopis, Nikola Frleta matematiku, fiziku i kemiju, Ivan Linardi\u0107 hrvatski jezik i povijest, Marija Jurani\u0107 hrvatski jezik (i na talijanskoj osnovnoj \u0161koli), Lukrecija Maroevi\u0107 pjevanje, crtanje, vodi u\u010deni\u010dki zbor, Marija Mun\u0111ar prirodopis, kemiju i zemljopis (umjesto Mirjane Feren\u010dina!) i Du\u0161an Bregant tjelesno vje\u017ebanje i matematiku. Knji\u017enicu je vodila Marija Jurani\u0107, re\u017eiser je bila Lukrecija Maroevi\u0107, ljetopis je vodila Marija Mun\u0111ar, a zapisnike su naizmjeni\u010dno pisali svi nastavnici, osim profesor\u00e2 Lovri\u0107a i Frlete, a po potrebi i oni. Po povratku \u0110ur\u0111ice Pilepi\u0107 s bolovanja, ona predaje hrvatski i ruski jezik, a upravitelj Raki\u0107 talijanski jezik u sva tri odjeljenja petog razreda. Na kraju \u0161kolske godine spominju se u zapisniku i nova nastavni\u010dka imena: Barbali\u0107 i \u0160amani\u0107.
\nU listopadu je nastavljen te\u010daj za srednje obrazovanje VII. razreda i to tri puta tjedno. Polaznici nisu htjeli francuski za strani jezik pa se prestalo s nastavom tog predmeta, a polaznici su mogli izabrati jedan strani jezik, ali ga polagati prema programu za sedmi razred. Te\u010daj za peti razred zapo\u010deo je po\u010detkom prosinca i odvijao se tri puta tjedno do svibnja 1952. godine. No, od upisanih 14 polaznika nastavi su prisustvovali samo tri ili \u010detiri, i to ne uvijek isti polaznici, ve\u0107 su se izmjenjivali. Nastavnici su se na sjednici Nastavni\u010dkog zbora \u017ealili na to jer je nemogu\u0107e kvalitetno izvoditi nastavu ako polaznici izostaju s nastave. Zaklju\u010dilo se da se s nastavom prekine dok se ne donese odluka o odr\u017eavanju te\u010daja za 3-4 polaznika i to uvijek ista.
\n\u0160kolska godina zavr\u0161ila je 24. lipnja sjednicom na kojoj je prvi put bilo na dnevnom redu biranje upravitelja. Upravitelj je upoznao nazo\u010dne s \u010dlankom Zakona za osnovne \u0161kole, nakon \u010dega je nastavnik Ivan Linardi\u0107 kazao: “Ja predla\u017eem za upravitelja sedmogodi\u0161nje \u0161kole u Krku druga Raki\u0107 Ivana. Moj prijedlog obja\u0161njavam sljede\u0107im \u010dinjenicama:
\n1. Kada je svojevremeno Narodna vlast imenovala druga Raki\u0107a za upravitelja ove \u0161kole, imala je u vidu dobrobit ove \u0161kole s ideolo\u0161ke i prosvjetne strane.
\n2. Drug Raki\u0107 je \u010dlan K.P. i on kao takav je i mo\u017ee biti u direktnom kontaktu s \u010dlanovima prosvjetne politike; on \u0107e mo\u0107i izravno, a ne posredno, primati direktive, koje \u0107e se odnositi na ideolo\u0161ko-prosvjetni napredak \u0161kole u Krku.
\n3. Drug Raki\u0107 prisustvuje partijskim sjednicama i na tima imat \u0107e mogu\u0107nosti da \u010duje pohvale i nedostatke \u0161kole i zbora.
\n4. Radio je du\u017ee vremena kao administrator i u\u010ditelj-nastavnik te kao takav sposoban je za rukovodioca jedne \u0161kole i prema tome ima potrebnu vje\u0161tinu u vo\u0111enju \u0161kolske administracije.
\n5. On djelomi\u010dno ispunjava uslove okru\u017enice i \u010dlana \u0161kolskog zakona.
\n6. Za vrijeme dok je bio upravitelj, drug Raki\u0107 pokazao se drugom prema cijelom nastavni\u010dkom zboru. Kriti\u010dki je prosu\u0111ivao svako zbivanje i time je podr\u017eavao sklad i dobro raspolo\u017eenje u nastavni\u010dkom zboru, \u0161to daje jednu jaku odliku Upravitelju \u0161kole.”
\nPrijedlogom druga Linardi\u0107a jednoglasno saglasili su se svi profesori, nastavnici i u\u010ditelji(ce) zbora sedmogodi\u0161nje \u0161kole u Krku i zatra\u017eili od Uprave \u0161kole da se podnese na odobrenje i prihvat Prosvjetnom savjetu u Krku njihov prijedlog.
\nDrug Frleta nakon prihva\u0107enog prijedloga, ne krnje\u0107i primljeni prijedlog, primijetio je da \u0107e sljede\u0107ih godina, dok \u0161kola postane potpuno osmogodi\u0161nja \u0161kola, biti potreban Upravitelj s ve\u0107im \u0161kolskim kvalifikacijama.(citat zavr\u0161en, op. autorice)
\n\u0160kolska 1952\/53. godina zapo\u010dela je 5. rujna 1952. godine konstatacijom da se za osmi razred prijavilo 12 u\u010denika. Budu\u0107i da je to premalen broj u\u010denika, osmi razred se nije te godine otvorio. Me\u0111utim, nije otvoreno ni tre\u0107e odjeljenje sedmog razreda kao \u0161to se predvi\u0111alo. Upisanih u\u010denika je 90, \u0161to nije dovoljno za tre\u0107e odjeljenje.
\nPromijenio se i odre\u0111eni broj nastavnika pa su se pojavila nova imena. Sada su u vi\u0161im razredima predavali:
\nupravitelj Ivan Raki\u0107 predavao je zemljopis,
\nNikola Frleta, profesor, matematiku i fiziku,
\n\u0110ur\u0111ica Pilepi\u0107, profesor, hrvatski i ruski jezik,
\nMarija Mun\u0111ar, nastavnica, prirodopis i zemljopis,
\nBosiljka Toi\u0107, nastavnica, povijest i zemljopis,
\nMarija Jurani\u0107, u\u010diteljica, francuski i hrvatski,
\n\u010cedomir Petri\u010di\u0107, profesor, crtanje i tjelesno vje\u017ebanje,
\nIvan Linardi\u0107, u\u010ditelj, hrvatski, matematiku i zemljopis,
\nMarija Barbali\u0107, u\u010diteljica, ru\u010dni rad i tjelesno vje\u017ebanje, pjevanje i hrvatski u talijanskoj \u0161koli,
\nZlatka Dunji\u0107, u\u010diteljica u I. i II. razredu, i
\nMira Bogdanovi\u0107, u\u010diteljica u III. i IV. razredu.
\nIvan Lovri\u0107, prof. bio je na bolovanju.
\nOstala zadu\u017eenja podijeljena su ovako: \u0161kolsku je kuhinju vodila Zlatka Dunji\u0107, Marija Mun\u0111ar \u0161kolski vrt, \u0110ur\u0111ica Pilepi\u0107 \u0161kolsku u\u010deni\u010dku knji\u017enicu, Marija Jurani\u0107 nastavni\u010dku knji\u017enicu, Bosiljka Toi\u0107 re\u017eiserstvo, Marija Barbali\u0107 Pionirsku organizaciju, \u010cedomir Petri\u010di\u0107 Organizaciju Crvenog krsta i Ljetopis.
\nSjednica Nastavni\u010dkog zbora odr\u017eana 10. listopada 1952. godine imala je samo jednu to\u010dku dnevnog reda: izbor upravitelja. Dosada\u0161nji upravitelj Ivan Raki\u0107 odlazi na studij pa ne mo\u017ee vi\u0161e vr\u0161iti du\u017enost upravitelja. Ve\u0107inom glasova izabran je za novog upravitelja Ivan Lovri\u0107, prof, a njegovim zamjenikom Nikola Frleta, prof. No, ova odluka Nastavni\u010dkog zbora nije bila provedena u djelo. Upravitelj Lovri\u0107 nije mogao zbog bolesti obna\u0161ati svoju du\u017enost pa se na izvanrednoj sjednici odr\u017eanoj 6. sije\u010dnja 1953. godine zahvalio na svom izboru uz obrazlo\u017eenje da je uo\u010dio da njegova bolest napreduje, ali i da Savjet za prosvjetu kotarskog narodnog odbora nije do tog dana ni potvrdio ni odbio njegovo njegov izbor za upravitelja, a Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu NRH odbio je njegovu \u017ealbu za nepriznavanje VI. pla\u0107evnog razreda temeljem okru\u017enice istog Savjeta. Na temelju navedenoga, on se zahvalio na povjerenju i molio je Zbor da povu\u010de svoj prijedlog, \u0161to su prisutni jednoglasno u\u010dinili. Temeljem \u010dlanaka 66-69. Zakona o narodnim \u0161kolama nastavnici su na sjednici Nastavni\u010dkog zbora 4. velja\u010de 1953. godine izabrali Nikolu Frletu, prof. za direktora \u0161kole.
\nNa sjednici odr\u017eanoj 10. studenoga 1952. godine uveden je odlukom Savjeta za nauku i kulturu Vlade FNRJ novi nastavni predmet: dru\u0161tveni i moralni odgoj (Prosvjetni vjesnik 15. X. 1952, broj 4-5). Svrha uvo\u0111enja novoga predmeta bila je razvijanje kulturnih navika i razvijanje osobina socijalisti\u010dkog \u010dovjeka koje \u0107e u\u010denicima omogu\u0107iti da postanu \u0161to bolji \u010dlanovi socijalisti\u010dke zajednice.
\nRaspisom Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu iz Zagreba, da se akademskim slikarima koji rade kao nastavnici na \u0161kolama omogu\u0107i djelovanje kao slikara i smanji satnica na 14 do 16 sati, Nastavni\u010dki zbor je odlu\u010dio na svojoj sjednici od 4. velja\u010de da se \u010cedomiru Petri\u010di\u0107u zbog zdravstvenog stanja smanji broj nastavnih sati u razredu.
\nNastava je te \u0161kolske godine zavr\u0161ila odr\u017eavanjem \u0161kolske sve\u010danosti 15. lipnja 1953. godine, s po\u010detkom u 10 sati.
\nKrajem lipnja, izabran je i novi \u0161kolski odbor kao i komisija za popravak \u0161kolskih zgrada u sastavu: Nikola Spicijari\u0107, Marija Brusi\u0107 i Ivan Linardi\u0107.
\nPrva sjednica Nastavni\u010dkog zbora osmogodi\u0161nje \u0161kole u Krku odr\u017eana je za \u0161kolsku 1953\/54. godinu dana 31. kolovoza 1953. godine. Odlu\u010deno je da zbog popravaka \u0161kole u\u010dionice nisu spremne za rad pa nastava mo\u017ee zapo\u010deti tek 5. rujna, a da se 1. rujna u Domu kulture u 8 sati odr\u017ei sve\u010dani skup nastavnika i \u0111aka svih razreda Osmogodi\u0161nje \u0161kole u Krku. Te godine je prvi put zapo\u010dela nastava u osmom razredu u koji je bilo upisano 72 u\u010denika. U prvi razred se upisalo samo 22 djece pa je odlu\u010deno da se te \u0161kolske godine upi\u0161u i djeca ro\u0111ena u sije\u010dnju i velja\u010di 1947. godine. Nova nastavnica na \u0161koli bila je Bla\u017eenka Crnkovi\u0107.<\/p>\n

3. Tre\u0107i korak<\/strong>
\nDana 26. o\u017eujka 1954. godine donio je Sabor NR Hrvatske Odluku o kriterijima za otvaranje narodnih osmogodi\u0161njih \u0161kola, a potom 30. lipnja 1954. godine Odluku o pretvaranju \u0161estogodi\u0161njih \u0161kola u narodne osnovne osmogodi\u0161nje \u0161kole. Ta je osnovna osmogodi\u0161nja \u0161kola radila po posebnom planu i programu (strani jezik nije bio obvezan) polaze\u0107i i razvijaju\u0107i na\u010dela na kojima po\u010diva nastavni plan i program postoje\u0107ih narodnih \u0161estogodi\u0161njih \u0161kola.
\nPrerastanje \u0161estogodi\u0161njih \u0161kola u osnovne osmogodi\u0161nje \u0161kole narodni odbori kotara rje\u0161avali su na razne na\u010dine, dr\u017ee\u0107i se uputa Republi\u010dkog savjeta za prosvjetu koji je tra\u017eio ubrzano provo\u0111enje toga \u0161kolovanja. Tako se svake godine otvarao naredni vi\u0161i razred gdje su god bile za to minimalne prostorne i kadrovske mogu\u0107nosti. Ogroman teret svaljen je na u\u010ditelje koji su vodili ni\u017ee razrede, a u vi\u0161im razredima predavali predmete prema afinitetu. Bilo je i osnovnih osmogodi\u0161njih \u0161kola u kojima se nastavni\u010dki zbor sastojao od samo dva u\u010ditelja.<\/p>\n

4. \u010cetvrti korak<\/strong>
\nNa stvaranje jedinstvene osmogodi\u0161nje \u0161kole u NR Hrvatskoj utjecalo je vi\u0161e \u010dimbenika. Komisija za reformu \u0161kolstva koju je imenovala Savezna narodna skup\u0161tina 16. prosinca 1954. godine izradila je “Prijedlog sistema obrazovanja i vaspitanja u FNRJ” na osnovi kojega je izra\u0111en Op\u0107i zakon o \u0161kolstvu, kojeg je donijelo Savezno vije\u0107e Savezne narodne skup\u0161tine 25. lipnja 1958.godine. Pojedine republike bile su du\u017ene uskladiti svoje zakone o \u0161kolama s tim zakonom koji je predvi\u0111ao jedinstvenu osmogodi\u0161nju \u0161kolu u kojoj se ostvaruje obavezno \u0161kolovanje za djecu od 7 do 15 godina. Tako je Sabor NR Hrvatske donio 6. srpnja 1959. godine Zakon o osnovnoj \u0161koli. Zakon predvi\u0111a jedinstvenu osnovnu \u0161kolu te se ukida podjela na A i B tip. Jedinstvena osmogodi\u0161nja \u0161kola osnovana je na principu reforme tada\u0161njeg cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava.
\nBitne karakteristike osnovne \u0161kole bile su, prema Zakonu o osnovnoj \u0161koli, ove:
\n– obavezno \u0161kolovanje traje 8 godina i obuhva\u0107a mladu generaciju od 7. do 15. godine \u017eivota;
\n– osnovna \u0161kola je jedinstvena i zajedni\u010dka za cjelokupnu mladu generaciju;
\n– osnovna \u0161kola je op\u0107e obrazovnog karaktera i ima zadatak da pru\u017ei \u0161to solidnije osnove suvremenog op\u0107eg obrazovanja;
\n– osnovna \u0161kola je zavod za svestrani odgoj mlade generacije, a ne samo u\u010dili\u0161te.
\nStruktura osnovne \u0161kole sa\u010dinjavala je (prema “Osnovna \u0161kola – odgojno-obrazovna struktura”) ove osnovne djelatnosti: nastavu s dodatnom odgojno-obrazovnom djelatno\u0161\u0107u, slobodne aktivnosti, fizi\u010dki i zdravstveni odgoj, op\u0107u kulturnu i javnu djelatnost \u0161kole.
\nRje\u0161enjem Narodnog odbora op\u0107ine Krk br. 5941\/56 od 25. kolovoza 1956. godine, osnovana je u Krku Narodna osmogodi\u0161nja \u0161kola Krk. \u0160kola je formirana od dosada\u0161nje Narodne \u010detverogodi\u0161nje \u0161kole Krk i ni\u017eih razreda Gimnazije “\u010cedo \u017dic” Krk. Tako je 3. rujna 1956. godine odr\u017eana prva sjednica Nastavni\u010dkog vije\u0107a novoformirane \u0161kole na kojoj su bili prisutni sljede\u0107i nastavnici: nastavnice Marija Jurani\u0107 i Bosiljka Toi\u0107, u\u010ditelji(ce) Zlatka Dunji\u0107, Marica Mar\u0161al, Zdenka \u017dic, Ljubo Karabai\u0107 te honorarna slu\u017ebenica Anica Kirin\u010di\u0107. Iz opravdanih razloga sjednici nisu prisutvovale nastavnica Jelisava Milov\u010di\u0107 i u\u010diteljica Mira Bogdanovi\u0107. Sjednici je predsjedavala najstarija nastavnica tj. Marija Jurani\u0107. Na njezin prijedlog, Nastavni\u010dko vije\u0107e dalo je prijedlog Savjetu za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora op\u0107ine Krk da se za upravitelja \u0161kole imenuje u\u010ditelj Ljubo Karabai\u0107.
\nDruga sjednica Nastavni\u010dkog vije\u0107a odr\u017eana je 4. rujna iste godine. Formirana su odjeljenja, raspodjeljeni su razredi i predmeti te imenovani razrednici za pojedine razrede. U 11 odjeljenja od prvog do osmog razreda bilo je upisano 278 u\u010denika. Pojedini razredi brojali su 50 i 60 u\u010denika pa su stoga \u0161esti, sedmi i osmi razredi podijeljeni u a i b odjeljenja. U ni\u017eim razredima radile su Zlatka Dunji\u0107, Mira Bogdanovi\u0107 i Marica Mar\u0161al, a u vi\u0161im razredima Marija Jurani\u0107, Bosiljka Toi\u0107, Jelisava Milov\u010di\u0107, Milivoj Ser\u0161i\u0107, Zdenka \u017dic, te profesori Gimnazije \u0110ur\u0111ica Pilepi\u0107, Nikola Begovi\u0107, Branko Bun\u010di\u0107, Ivan Crnjak, Nikola Kralji\u0107 i Elvira Buri\u0107. Honorarno su predavali i Gimnazijski nastavnici Franjo Matej\u010di\u0107 i Antica Orli\u0107 koji su predavali francuski jezik, matematiku i fiziku. U drugom polugodi\u0161tu pridru\u017euje se u nastavi fiskulture i Pavao Petri\u0107 iz Gimnazije “\u010cedo \u017dic”. No, zgrada i u\u010dionice nisu odgovarali suvremenoj nastavi. Sve je bilo u derutnom stanju. \u0160kolske klupe nisu odgovarale. Bile su stare i ra\u0111ene za odre\u0111ene razrede, a nije se vodilo ra\u010duna o psihofizi\u010dkom urastu u\u010denika.
\nRje\u0161enjem Narodnog odbora op\u0107ine Krk od 6. rujna 1956. godine za upravitelja \u0161kole postavljen je u\u010ditelj Ljubo Karabai\u0107, dotada\u0161nji prosvjetni referent Narodnog odbora op\u0107ine Krk.
\nUpravitelj Karabai\u0107 odmah je po svom imenovanju na sjednici Nastavni\u010dkog vije\u0107a pri\u0161ao osnivanju razrednih vije\u0107a u starijim razredima i stru\u010dnih aktiva. Ukazao je na to da predmetna nastava udaljuje u\u010denike od nastavnika pa je razrednik du\u017ean voditi apsolutnu brigu o svom razredu. Osnovani su:
\n1. Aktiv dru\u0161tvenih nauka u kojem su bili Marija Jurani\u0107, \u0110ur\u0111ica Pilepi\u0107, Zlatka Dunji\u0107, Zdenka \u017dic i Bosiljka Toi\u0107,
\n2. Aktiv prirodnih nauka u kojem su radili Elvira Buri\u0107, Branko Bun\u010di\u0107, Ivo Crnjak, Marica Mar\u0161al i Jelisava Milov\u010di\u0107,
\n3. Aktiv umjetnosti (vje\u0161tina) \u010diji su \u010dlanovi bili Mira Bogdanovi\u0107, Milivoj Ser\u0161i\u0107 i Katica Kirin\u010di\u0107.
\nNovi upravitelj Karabai\u0107 pri\u0161ao je ve\u0107 po\u010detkom listopada problemu slobodnog vremena djece i vodio ra\u010duna o dje\u010djoj zaintereiranosti za odre\u0111ene aktivnosti, ali usmjerenima ka stjecanju radnih navika i tehni\u010dkog obrazovanja. Predlo\u017eio je osnivanje triju organizacija:
\nI. – radne grupe koju bi vodila \u0161kola pod okriljem dru\u0161tva “Na\u0161a djeca” ili Pionirske organizacije, a sekcije bi pomagale u pripremi slavljenja dr\u017eavnih praznika: dramska, recitatorska, muzi\u010dka, tambura\u0161ka, literarna, povijesna, geografska, kemijska, fizi\u010dara, crta\u010da, automotorna, jedrili\u010dara i ribara, strelja\u010dka, \u0161ahovska, filatelisti\u010dka itd.
\nII. – \u0161kolske radionice: knjigove\u017ea\u010dke, kroja\u010dke i rad s limom i drvetom i
\nIII. \u0111a\u010dke poljoprivredne zadruge. Od op\u0107ine se trebala dobiti ve\u0107a povr\u0161ina zemlje na kojoj bi se mogli izvoditi radovi. Bili bi zastupljeni vinogradarstvo, povrtlarstvo, vo\u0107arstvo, p\u010delarstvo, peradarstvo. U\u010denici bi se upisali u zadrugu s ulogom i pla\u0107ali \u010dlanarinu. Dobili bi materijalnu pomo\u0107 mjesne zadruge i bili ogranak iste. No, me\u0111u nastavnicima nije bilo zainteresirane osobe za organizaciju zadruge.
\nPotom je organiziran rad u \u0161kolskoj radionici, formirane su grupe slobodnih aktivnosti: tambura\u0161ka sekcija, fiskulturna, crta\u010dka, \u0161ahovska, strelja\u010dka, lutkarsko kazali\u0161te, kroja\u010dka i knjigove\u017ea\u010dka te stolarska. Nakon nekog vremena formirana je knji\u017eni\u010darska i rezbarska grupa.
\nS oObzirom da se u \u0161koli polagalo pa\u017enju na razvijanje kulturnih navika u\u010denika, \u0161kolu su posje\u0107ivali razni umjetnici iz npr. Narodnog kazali\u0161ta “Ivan Zajc” iz Rijeke; nastupili su operni pjeva\u010di me\u0111u kojima i operni pjeva\u010d Josip \u0160utej.
\nOrganizirana je zavr\u0161na \u0161kolska sve\u010danost u kino dvorani, izlo\u017eba u\u010deni\u010dkih radova u dvije u\u010dionice u prizemlju, oti\u0161lo se na izlete u Njivice, Rijeku i Postojnu.
\nU dogovoru sa Savjetom za prosvjetu NR Hrvatske bila su formirana dva posebna sedma razreda s ukupno 72 u\u010denika koji su bili djeca palih boraca i \u017ertve fa\u0161isti\u010dkog terora, ve\u0107inom iz Narodnog odbora kotara \u0160ibenik. Oni su, naime, bili prestari za redovito \u0161kolovanje. U\u010dili su po posebnom skra\u0107enom programu.
\nTe se \u0161kolske godine na poticaj nastavnice Bosiljke Toi\u0107 odlukom na sjednici Nastavni\u010dkog zbora odr\u017eanoj 12. travnja 1957. godine po\u010dinje voditi ljetopis \u0161kole.
\nSljede\u0107e \u0161kolske 1957\/58. godine predmeti su raspore\u0111eni ovako:
\nI. razred Zlatka Dunji\u0107,
\nII. i III. razred Marica Mar\u0161al,
\nIII. razred Mira Bogdanovi\u0107,
\nZdenka \u017dic je predavala hrvatski jezik i matematiku (V. i VI.) i prirodopis,
\nIvan Kri\u017eanovi\u0107 njema\u010dki jezik i pjevanje (V.-VIII.),
\nMilivoj Ser\u0161i\u0107 crtanje i ru\u010dni rad (V.-VIII.),
\nIvan Crnjak prirodopis (VI.-VIII),
\nBranko Bun\u010di\u0107 zemljopis (VIII.),
\nFranjo Matej\u010di\u0107 francuski (VIII.),
\nKazimir Koncki fiziku i u posebnim odjeljenjima,
\nBosiljka Toi\u0107 povijest (V.-VIII.) i zemljopis (V.-VII.),
\nMarija Jurani\u0107 hrvatski jezik (VII. i VIII.),
\nJelisava Milov\u010di\u0107 matematiku i fiziku (VII. i VIII.),
\nElvira Buri\u0107 kemiju (VIII) i
\nAnica Kirin\u010di\u0107 ru\u010dni rad (I.-VIII.).
\nTjelesno vje\u017ebanje predavala je u ni\u017eim razredima Katica Nenadi\u0107, a u vi\u0161im razredima Josip Uravi\u0107, s time da ga zamjenjuje Petri\u0107 . Nastava tjelesnog vje\u017ebanja odr\u017eavala se putem fiskulturnog dru\u0161tva “Partizan” jer u \u0161koli nije bilo nastavnika za tjelesni odgoj. Prosvjetni inspektor Nestor Mari\u010di\u0107 nije podr\u017eavao tu odluku, ve\u0107 je bio mi\u0161ljenja da tjelesni odgoj kao predmet sa svojim programom mora postojati u \u0161koli.
\nProstor je svih tih godina bio \u0161kolski problem. Tako se prostorija odre\u0111ena za \u0161kolsku radionicu nije mogla koristiti dok se iz nje ne iseli Ured za katastar. Ni \u0161kolski vrt nije bio u funkciji na predvi\u0111enom zemlji\u0161tu. Narodni odbor op\u0107ine obe\u0107ao je ustupiti \u0161koli novo zemlji\u0161te u blizini \u0161kole i to s malim maslinikom i plodnim tlom.
\n\u0160kolska 1958\/59. godina donijela je kadrovske novine. Upravitelj \u0161kole Ljubo Karabai\u0107 premje\u0161ten je u Rijeku. S obzirom da se na natje\u010daj nije nitko javio, Nastavni\u010dki zbor je 25. kolovoza 1958. godine odlu\u010dio da natje\u010daj za upravitelja ostane otvoren, a da se privremeno te du\u017enosti primi nastavnica Marija Jurani\u0107. Vesna Kasap, stru\u010dna u\u010diteljica premje\u0161tena je iz Drni\u0161a u ovu \u0161kolu i predavala je tehni\u010dki odgoj i ru\u010dni rad. Kao stipendistica kr\u010dke op\u0107ine do\u0161la je apsolventica Marija Pa\u0111en i predavala je hrvatski ili srpski jezik.
\nTe \u0161kolske godine \u0161kolu je poha\u0111alo 258 u\u010denika. Nastava se odr\u017eavala prijepodne i poslijepodne jer su zgradu dijelili s gimnazijom. U \u0161kolu su dolazili u peti razred u\u010denici iz podru\u010dnih \u0161kola Vrh i Korni\u0107. Za njih je bio organiziran prijevoz do \u0161kole, ali usprkos velikom popustu nakon poskupljenja, jedan dio u\u010denika je i dalje pje\u0161a\u010dio u Krk. I ove godine formirana su dva posebna odjeljenja za djecu palih boraca u Drugom svjetskom ratu iz Gline i \u0160ibenika.
\nTe \u0161kolske godine formirane su slobodne aktivnosti u\u010denika na ovaj na\u010din:
\na) Kulturno-umjetni\u010dko dru\u0161tvo (dramska sekcija, lutkarsko pozori\u0161te i muzi\u010dka sekcija),
\nb) Pionirsko sveu\u010dili\u0161te (literarna sekcija) i
\nc) Sportsko dru\u0161tvo u okviru dru\u0161tva “Partizan” koje je vodio Josip Uravi\u0107.
\nNa sjednici Nastavni\u010dkog zbora izabran je 25. rujna 1958. godine novi upravitelj, Cvetko \u0160tefani\u0107. Obzirom da se Marija Jurani\u0107 vratila u nastavu, pojavio se vi\u0161ak nastavnika hrvatskog jezika, pa je stoga Marija Pa\u0111en sporazumno prekinula radni odnos u ovoj \u0161koli i pre\u0161la 1. studenoga 1958. godine na radno mjesto u \u0161kolu Dobrinj.
\nTe je \u0161kolske godine uvedeno ocjenjivanje nastavnika i to ocjenama: zadovoljava, isti\u010de se i naro\u010dito se isti\u010de. Ocjenu rada donosio je Nastavni\u010dki zbor na kraju \u0161kolske godine. To je u\u010dinjeno 22. svibnja 1959. godine.
\n\u0160kolski je vrt ponovno bio problem, posebno o\u010duvanje nasada pa ga je trebalo ograditi pletenom i bodljikavom \u017eicom.
\nSljede\u0107e 1959\/60. \u0161kolske godine pove\u0107ava se broj u\u010denika na 384. Pove\u0107ao se i broj u\u010denika u \u0111a\u010dkom domu.
\nPonovno dolazi do kadrovskih promjena pa ove \u0161kolske godine na \u0161koli pou\u010davaju nastavnici
\nBosiljka Toi\u0107: povijest i zemljopis,
\nIvan Kri\u017eanovi\u0107: njema\u010dki jezik i muzi\u010dki odgoj,
\nJelisava Matej\u010di\u0107: matematiku i fiziku,
\nIvan \u0160ulina: hrvatskorpski jezik,
\ni u\u010ditelji
\nCvetko \u0160tefani\u0107, upravitelj \u0161kole,
\nMilivoj Ser\u0161i\u0107, stru\u010dni u\u010ditelj, likovni i tehni\u010dki odgoj i kemiju,
\nKatica Cukor: fizi\u010dki odgoj i upoznavanje prirode,
\nZdenka \u017dic, Mira Bogdanovi\u0107, Zlata Dunji\u0107, te u podru\u010dnim odjeljenima u Vrhu Marija Bari\u010devi\u0107 i Anica Bedi\u0107, i Korni\u0107u Marija Gr\u017eeti\u0107.
\nTijekom cijele \u0161kolske godine, nastava se odr\u017eavala dvokratno zbog nedostatka prostora. Problem je bio i nedostatak nastavnih pomagala pa su se stoga koristila pomagala gimnazije. \u0160kola je \u0161kolsku godinu do\u010dekala neokre\u010dena, namje\u0161taj je bio dotrajao i stoga neprimjeren za izvo\u0111enje suvremene nastave, \u0161kola nije imala svojih nastavnih kabineta. Prosvjetna inspekcija je skrenula pa\u017enju da \u0107e to biti problem kada se gimnazija odseli na drugu lokaciju. Formirana je \u0161kolska radna brigada koja je radila na uljep\u0161avanju mjesta, sportsko dru\u0161tvo “Galeb”, osnovana je foto-sekcija. No, \u0161kolski vrt nije sa\u017eivio ni ove \u0161kolske godine, nije pokazao rezultate jer se nije obra\u0111ivao. Odlu\u010deno je da se za uzgoj cvije\u0107a d\u00e2 pola vrta na raspolaganje Turisti\u010dkom dru\u0161tvu, a druga polovica nastavniku biologije iz gimnazije koji bi osnovao grupu mladih prirodnjaka sastavljenu od u\u010denika gimnazije i osnovne \u0161kole.
\nTe je \u0161kolske godine uvedeno opisno ocjenjivanje. Pored broj\u010danih ocjena uvedene su i opisne za predmete vje\u0161tina, a uspjeh u\u010denika u slobodnim aktivnostima ocjenjivao se sa isti\u010de se, zadovoljava i nije zadovoljio.
\nI sljede\u0107e \u0161kolske 1960\/61. godine \u0161kola je funkcionirala u skladu s novim zakonskim smjernicama. Izabran je novi \u0161kolski odbor koji je na svojih \u0161est sjednica rje\u0161avao problematiku \u0161kole: uspjeh u\u010denika, financijsko i materijalno poslovanje \u0161kole i kadrovsku politiku. Na po\u010detku \u0161kolske godine formirani su aktivi u\u010ditelja i nastavnika po strukama za cijelo podru\u010dje otoka Krka: za hrvatskosrpski jezik (voditelj Ivan \u0160ulina), za I. i II. razred (voditelj Zlatka Dunji\u0107), za njema\u010dki jezik (voditelj Ivan Kri\u017eanovi\u0107), za matematiku (voditelj Jelisava Matej\u010di\u0107) i za likovni odgoj (voditelj Milivoj Ser\u0161i\u0107).
\nFluktuacija kadrova nije prestala ni ove \u0161kolske godine. Nastavnica Bosiljka Toi\u0107 pre\u0161la je na novo radno mjesto za odgojiteljicu \u0110a\u010dkog doma. Nju je zamijenila Branka \u017dic, nastavnica povijesti i zemljopisa. Katica Cukor je oti\u0161la u Rijeku, a nju je zamijenio Ivan \u017dic, nastavnik fizi\u010dkog odgoja i biologije. Situacija u Vrhu bila je iznimno te\u0161ka jer je Anica Bedi\u0107 zamjenjivala bolesnu Miru Bogdanovi\u0107 u Krku pa je \u0161kola u Vrhu ostala sa jednom u\u010diteljicom – pripravnicom – i 89 djece. S tako velikim brojem djece u\u010diteljica Marija Bari\u010devi\u0107 je radila u kombiniranom odjeljenju od I. do IV. razreda cijelo I. polugodi\u0161te. Ona je te \u0161kolske godine zbog ulaganja velikog truda u rad s velikim brojem djece, ocijenjena ocjenom isti\u010de se. U II. Polugodi\u0161tu, s povratkom Mire Bogdanovi\u0107, situacija se sredila i u Vrhu su opet radile dvije u\u010diteljice u kombiniranim odjeljenjima. Uslijedio je odlazak Ivana \u017dica na odslu\u017eenje vojnog roka.
\nDu\u017enost prosvjetnog referenta preuzeo je Branko Bun\u010di\u0107, biv\u0161i direktor Gimnazije “\u010cedo \u017dic”.
\nRadilo se i na obnavljanju \u0161kolskog prostora. U Korni\u0107u se popravljala zgrada sagra\u0111ena 1920. godine pa je nastava odr\u017eavana u privatnoj zgradi koja ni veli\u010dinom a ni higijenskim uvjetima nije odgovarala \u0161kolskim potrebama.
\nSredinom o\u017eujka 1961. godine, gimnazija “\u010cedo \u017dic” preselila je u novu zgradu.
\n\u0160kolski odbor je nagradio u\u010ditelja Milivoja Ser\u0161i\u0107a za iznimne zasluge i po\u017ertvovnost u \u0161kolskom i izvan\u0161kolskom radu.
\nDan \u0161kole proslavljen je 10. lipnja 1961. godine.<\/p>\n

Vrijeme prakti\u010dne provedbe jedinstvene osnovne \u0161kole
\nOvaj period traje sve do osamdesetih godina XX. Stolje\u0107a, a mogao bi se podijeliti na dvije etape: prvu, od uvo\u0111enja nastavnog plana i programa godine 1960. do njegove revizije godine 1972. i drugu, koja je trajala sve do mijena osnovne \u0161kole u okviru preobrazbe odgojno-obrazovnog sustava osamdesetih godina.(1)
\nPrvo desetlje\u0107e provedbe jedinstvene osnovne \u0161kole bilo je vrijeme njezina intenzivnog razvoja u cjelini. Osnovna je \u0161kola bila zami\u0161ljena kao op\u0107eobrazovna samostalna dru\u0161tvena ustanova, temelj cjelokupnog odgojnog sustava. Organizacija njezina rada i na\u010din upravljanja zasnivali su se na na\u010delima dru\u0161tvenog upravljanja. Takvo postavljanje \u0161kole vodilo je pro\u0161irenju njenog pedago\u0161kog djelovanja, ali i do potrebe oslanjanja na suradnju s okolinom radi ostvarivanja njezine \u0161iroko postavljene dru\u0161tvene uloge.
\nPo prvi put se djelovanje \u0161kole i zakonski \u0161ire postavilo i pedago\u0161ki utemeljilo. “Op\u0107e obrazovanje u osnovnoj \u0161koli po izboru i rasporedu obaveznih sadr\u017eaja, odnosno po na\u010dinu, oblicima i sredstvima izvo\u0111enja, treba da bude usmjereno na svestran i harmoni\u010dan razvitak svih sposobnosti i osobina: intelektualnih, dru\u0161tveno-moralnih, radno-tehni\u010dkih, estetskih i fizi\u010dko-zdravstvenih. U tu svrhu odgojno-obrazovna struktura osnovne \u0161kole obuhva\u0107a ove djelatnosti: nastavu s dodatnom odgojno-obrazovnom djelatno\u0161\u0107u, slobodne aktivnosti, fizi\u010dki i zdravstveni odgoj, op\u0107u kulturnu i javnu djelatnost osnovne \u0161kole” . Ovakvo postavljanje \u0161kole dovelo je i do produljivanja \u0161kolskog radnog dana.
\nOsnovna je \u0161kola i organizacijski postavljena jedinstveno. Nestaje dioba na ni\u017ee (\u010detiri razreda) i vi\u0161e (\u010detiri razreda) razrede. Prva tri razreda \u010dine jednu pedago\u0161ko-organizacijsku cjelinu, \u010detvrti i peti drugu, a \u0161esti, sedmi i osmi razred tre\u0107u cjelinu. U tom smislu razra\u0111uje se nastavni plan i program i didakti\u010dko metodi\u010dki pristup radu. Svi su dokumenti manje normativnog, a vi\u0161e orijentacijskog sadr\u017eaja i usmjeravaju prema pedago\u0161ki “bogatijoj” \u0161koli.
\nPosebna se pa\u017enja posve\u0107uje “nenastavnim” djelatnostima (koje po prvi put i slu\u017ebeno ulaze u \u0161kolu) kao novim pedago\u0161kim sadr\u017eajnim mogu\u0107nostima. Ja\u010da pokret mladih zadrugara (u\u010deni\u010dkih, \u0161kolskih zadrugara), slobodne aktivnosti se organiziraju kao u\u010deni\u010dke organizacije na na\u010delima samoupravljanja. Tra\u017ei se i stvara vlastita metodika rada svojstvena \u017eivotnoj klimi i osnovnoj \u0161koli. Radi pronala\u017eenja suvremene pedago\u0161ke prakse, osnivaju se eksperimentalne \u0161kole, koje slu\u017ee i kao instrukta\u017eni centri za unapre\u0111ivanje djelovanja \u0161kole. Studiozno se prilazi opremanju programa izradbom potrebnih ud\u017ebenika, priru\u010dnika i nastavne opreme. Organizira se i jedinstveno (visoko\u0161kolsko) obrazovanje nastavnika u pedago\u0161kim akademijama. Stvarana je povoljna dru\u0161tvena klima za reformske promjene me\u0111u prosvjetnim radnicima, dolazilo je do organiziranja pozitivnih subjektivnih snaga koje su s entuzijazmom ulazile u tra\u017eenje “pravnih” rje\u0161enja i “bitku” za reformu.
\nPrema Rje\u0161enju Narodnog odbora kotara Rijeke Osnovna \u0161kola Krk sastojala se od mati\u010dne \u0161kole u Krku s podru\u010dnim odjeljenjima u Vrhu i Korni\u0107u te podru\u010dnih odjeljenja u Milohni\u0107ima, Skrp\u010di\u0107ima i Poljicama koja su pripojena 1. studenoga 1961. godine mati\u010dnoj \u0161koli Krk.
\nZapisnici sjednica Nastavni\u010dkog zbora vrijedni su izvor podataka o radu tijekom te \u0161kolske godine, pogotovo stoga \u0161to su pisani vrlo detaljno. Tako vidimo iz zapisnika sjednice odr\u017eane 23. rujna 1961. godine u nazo\u010dnosti svih nastavnika mati\u010dne \u0161kole i podru\u010dnih odjeljenja, ali i direktora Zavoda za unapre\u0111enje \u0161kolstva NOK Rijeka Ivana Grkini\u0107a, savjetnik\u00e2 Narodnog odbora kotara Rijeka Bo\u017ee Poli\u0107a, Jeli\u0107 , Jose Sokoli\u0107a, Vukeli\u0107 i Nestora Mari\u010di\u0107a, te Marije Mun\u0111ar \u010dlana Savjeta za prosvjetu. Savjetnik Grkini\u0107 ustanovio je da \u0161kola nema najnu\u017enija pomagala potrebna za neometano i uspje\u0161no obavljanje nastave i da se nalazi u situaciji u kojoj su rije\u010dke i ostale \u0161kole bile 1950. i 1951. godine. No, da ni u\u010diteljima nije bilo lako vidi se jo\u0161 i danas iz diskusije u\u010ditelja iz Skrb\u010di\u0107a, Ivana Barani\u0107a, koji je ukazao na pomanjkanje materijalnih sredstava, na situaciju na selu, na slabu zainteresiranost u\u010denika i roditelja, na nedostatak u\u010dila, na odvojenost i osamljenost prosvjetnog djelatnika, na te\u0161ko snabdijevanje i kako unato\u010d svemu moraju biti oni (u\u010ditelji) ti koji \u0107e predvoditi selo, a ne dozvoliti da ih sredina apsorbira. Taj iscrpni zapisnik pisao je nastavnik Ivan Kri\u017eanovi\u0107 koji je naglo preminuo tijekom zimskih praznika 29. sije\u010dnja 1962. godine u 49. godini \u017eivota. Nastava je stoga do 7. travnja bila bez nastavnika njema\u010dkog jezika, dok se pitanje nastavnika nije za tu \u0161kolsku godinu rije\u0161ilo. Nastavu je preuzeo u\u010ditelj Ivan Barani\u0107. U mirovinu je te \u0161kolske godine oti\u0161la Zlatka Dunji\u0107.
\n\u0160kolski je odbor zajedno s Nastavni\u010dkim vije\u0107em donio Pravila \u0161kole, Pravilnik o raspodjeli \u010distog prihoda i Pravilnik o utvr\u0111ivanju okvirnih iznosa polo\u017eajnih pla\u0107a nastavnog osoblja.
\n\u0160kolske 1962\/63. godine, osnovnu \u0161kolu Krk sa\u010dinjavaju mati\u010dna \u0161kola i tri podru\u010dne \u010detverorazredne \u0161kole (Vrh, Korni\u0107 i Poljica) te jedna osmorazredna \u0161kola i to u Milohni\u0107ima. Odlukom Op\u0107inske skup\u0161tine Krk ukinuta je u listopadu 1962. godine podru\u010dna \u0161kola Skrp\u010di\u0107i pa ti u\u010denici od tada putuju u Krk. Osim ovih, u Krk putuju u vi\u0161e razrede u\u010denici iz Vrha i Korni\u0107a, a u vi\u0161e razrede \u0161kole u Milohni\u0107ima djeca iz Poljica. \u0160kolu je poha\u0111alo 617 u\u010denika raspore\u0111enih u 20 odjeljenja, a nastavu je izvodilo 20 nastavnika:
\n1. Mira Bogdanovi\u0107, u\u010diteljica Krk
\n2. Zdenka \u017dic, u\u010diteljica Krk
\n3. Milosava Str\u010di\u0107, u\u010diteljica Krk
\n4. Mira \u0160amani\u0107, u\u010diteljica Krk
\n5. Emilija Pajali\u0107, u\u010diteljica Vrh
\n6. Marija Margetinac, u\u010diteljica Vrh
\n7. Ljubica Bari\u0107, u\u010diteljica Milohni\u0107i
\n8. Marija Gr\u017eeti\u0107, u\u010diteljica Korni\u0107
\n9. Josip Kremeni\u0107, u\u010ditelj Poljica
\n10. Ivan Str\u010di\u0107, nastavnik Krk
\n11. Marija Rakovac, nastavnica Krk
\n12. Anica Misira\u010da, nastavnica Krk
\n13. Anton \u0160amani\u0107, u\u010ditelj Krk
\n14. Jelisava Matej\u010di\u0107, nastavnica Krk
\n15. Bla\u017eenka Crnkovi\u0107, nastavnica Krk
\n16. Milivoj Ser\u0161i\u0107, nastavnik Krk
\n17. Vesna \u017dingerlin, nastavnica Krk
\n18. Katica Zec, nastavnica Milohni\u0107i
\n19. Nikola Juri\u0107, u\u010ditelj Milohni\u0107i
\n20. Franjo Ro\u0161i\u0107, u\u010ditelj Milohni\u0107i
\nFakultativno je u IV. razred uvedena nastava engleskog jezika a u jedan peti razred, od dva, kao obavezan predmet.
\nUstav iz 1963. godine sagledavao je obrazovanje kao sastavni dio socijalnog i ekonomskog razvoja i u duhu zapo\u010detog procesa decentralizacije, obrazovanje je pre\u0161lo u nadle\u017enost republika i pokrajina, do\u0161lo je do konstituiranja \u0161kole kao samoupravne i samostalne radne organizacije koja je imala posebno dru\u0161tveno zna\u010denje. Osnovna \u0161kola je u ovom razdoblju postala i “iznutra” kompaktnija i organiziranija kao pedago\u0161ka ustanova. U tom vremenu dobiva svoju vlastitost, a tada\u0161nje dru\u0161tvo svoju osnovnu \u0161kolu.
\nTe ustavne promjene uzrokovale su i dono\u0161enje Zakona o financiranju obrazovanja (Savezna skup\u0161tina 1960. godine), osnivanje zajednica obrazovanja 1966. godine kao i Zakon o privremenom financiranju odgoja i obrazovanja u SR Hrvatskoj 1968. godine i Zakonom o financiranju odgoja i obrazovanja u SRH godine 1969. U smislu novih dru\u0161tveno-ekonomskih odnosa dolazi do ja\u010deg financijskog osamostaljivanja \u0161kole, uveden je sistem raspodjele dohotka, izvori financiranja postaju autonomni i stabilni. Po\u010dinje proces odvajanja \u0161kole od dr\u017eave. U svim dru\u0161tvenopoliti\u010dkim zajednicama postojala su prosvjetno-kulturna vije\u0107a u kojima su radni ljudi iz odgojno-obrazovnih radnih organizacija preko svojih predstavnika sudjelovali u odlu\u010divanju o svim bitnim pitanjima svojega rada. Osnivale su se zajednice \u0161kola kao samoupravne asocijacije \u0161kola kao radnih organizacija (godine 1966. Zajednica osnovnih \u0161kola SR Hrvatske), Zakon o osnovnoj \u0161koli izmijenjen je i dopunjen u tom smislu godine 1964., a \u0161kola se tretirala kao samostalna i samoupravna radna organizacija. Nastavni plan i program tako\u0111er je dopunjavan godine 1964. (Donesen je godi\u0161nji plan obaveznih sati; matematika, hrvatsko-srpski jezik i tehni\u010dki odgoj dobivaju vi\u0161e sati; gradivo je dijeljeno po dobnim fazama: I-III, IV-V, VI-VIII. razred, ponovno se dijeli i po razredima; opse\u017enija su obja\u0161njenja za provedbu programa). U \u0161kole se uvodi pedago\u0161ko-psiholo\u0161ka slu\u017eba; prosvjetno-pedago\u0161ka slu\u017eba u suradnji sa zajednicama osnovnih \u0161kola izravno je u slu\u017ebi mijenjanja i razvoja \u0161kolske prakse.
\nTijekom \u0161kolskih godina 1963\/64, 1964\/65. i 1965\/66. \u0161kola se borila s kadrovskim problemima i adaptacijom \u0161kolske zgrade u Vrhu. U Krku i Poljicama nastava je zapo\u010dela 1. rujna 1963, a u podru\u010dnim odjeljenjima u Milohni\u0107ima i Vrhu tek 15. rujna i to zbog adaptacije \u0161kolske zgrade. Zbog tog ka\u0161njenja nastava je u tim \u0161kolama zavr\u0161ila tek 26. lipnja 1964. godine. Zbog nedostatka nastavnika, nastava je u \u0161koli u Korni\u0107u zapo\u010dela tek 20. rujna 1963. godine. Adaptacija \u0161kolske zgrade u Milohni\u0107ima je zavr\u0161ena i zgrada je osposobljena za redovitu nastavu. U\u010denika je u svim \u0161kolama bilo 590, raspore\u0111enih u 20 odjeljenja, a nastavu je izvodilo 20 nastavnika, od toga u ni\u017eim razredima:
\n1. Mira Bogdanovi\u0107, u\u010diteljica Krk
\n2. Zdenka \u017dic, u\u010diteljica Krk
\n3. Milosava Str\u010di\u0107, u\u010diteljica Krk
\n4. Mira \u0160amani\u0107, u\u010diteljica Krk
\n5. Emilija Pajali\u0107, u\u010diteljica Vrh
\n6. Marija Margetinac, u\u010diteljica Vrh
\n7. Ljubica Bari\u0107, u\u010diteljica Milohni\u0107i
\n8. Ivan Barani\u0107, u\u010ditelj Korni\u0107
\n9. Josip Kremeni\u0107, u\u010ditelj Poljica
\nu vi\u0161im razredima:
\n1. Jelisava Matej\u010di\u0107, nastavnica Krk
\n2. Anica Misira\u010da, u\u010diteljica Krk
\n3. Ivan Str\u010di\u0107, nastavnik Krk
\n4. Anton \u0160amani\u0107, u\u010ditelj Krk
\n5. Bla\u017eenka Crnkovi\u0107, nastavnica Krk
\n6. Katica Zec, nastavnica Krk
\n7. Milivoj Ser\u0161i\u0107, stru\u010dni u\u010ditelj Krk
\n8. Anica Gr\u017eeti\u0107, apsolvent PA Krk
\n9. Radoslav Bari\u0107, u\u010ditelj Milohni\u0107i
\n10. Zlatko Hriljac, nastavnik Milohni\u0107i
\n11. Nikola Juri\u0107, u\u010ditelj Milohni\u0107i.
\n\u0160kolom rukovodi i dalje upravitelj Cvetko \u0160tefani\u0107.
\nProblem nedovr\u0161ene \u0161kolske zgrade u Vrhu nastavio se i ove \u0161kolske godine, pa su u\u010denici iz Skrp\u010di\u0107a putovali autobusom u vi\u0161e razrede \u0161kole u Krku. To je stvaralo prostorne pote\u0161ko\u0107e u \u0161koli u Krku.
\nPonovno dolazi do kadrovskih promjena: umjesto Emilije Pajali\u0107, u Vrh dolazi Jordana Mara\u010di\u0107, a 5. listopada stupaju na rad jo\u0161 dva nastavnika i to Katica Zec, koja je bila na porodiljskom dopustu, i Jerko \u017dic, stipendist Skup\u0161tine op\u0107ine Krk. Dana 1. listopada stupa na rad u podru\u010dnu \u0161kolu Milohni\u0107i nastavnik Josip Zakraj\u0161ek, tako\u0111er stipendist Skup\u0161tine op\u0107ine Krk.
\n\u0160kola posti\u017ee uspjehe u svome radu. Svi djelatnici funkcioniraju putem Radne zajednice, a dru\u0161tveni nadzor i rukovo\u0111enje prate Upravni odbor i Savjet \u0161kole. Radna je zajednica raspravljala o osobnim dohocima, izradi Statuta, izboru Savjeta \u0161kole i Upravnog odbora te o financijskim sredstvima. Upravni odbor raspravljao je o do\u0161kolovanju prosvjetnih radnika, razmatrao zavr\u0161ni ra\u010dun, izmjene financijskog plana, raspisivao natje\u010daje i rje\u0161avao molbe u natje\u010daju. Savjet \u0161kole raspravljao je o Statutu \u0161kole, uspjehu u\u010denika i materijalnom polo\u017eaju \u0161kole.
\nU \u0161kolskoj 1965\/66. godini dovr\u0161ena je \u0161kolska zgrada u Vrhu pa je nastava tamo zapo\u010dela 10. rujna. Slijede i kadrovske promjene. Pote\u0161ko\u0107e u organiziranju nastave nastale su odlaskom u\u010diteljice Marije Margetinac iz Vrha, te porodiljskog dopusta Mire \u0160amani\u0107 i Jordane Mara\u010di\u0107. Odlukom Radne zajednice u Podru\u010dnu \u0161kolu Vrh premje\u0161ten je iz Poljica u\u010ditelj Josip Kremeni\u0107. Za upra\u017enjeno mjesto u \u0161koli Poljica raspisan je natje\u010daj na koji je primljen u\u010ditelj Matija Hudolin. Do tada je nastavu izvodio Nikola Juri\u0107.
\nRadna zajednica sastala se tijekom \u0161kolske godine \u0161est puta i razmatrala Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, Pravilnik o radnim odnosima, Pravilnik o pohvaljivanju, nagra\u0111ivanju i ka\u017enjavanju u\u010denika, Izmjene i dopune Pravilnika o raspodjeli osobnih dohodaka, financijski plan i zavr\u0161ni ra\u010dun. Upravni odbor odr\u017eao je tako\u0111er \u0161est sjednica o donio Odluku o formiranju fondova, Odluku o kori\u0161tenju sredstava iz Fonda zajedni\u010dke potro\u0161nje, Odluku o kori\u0161tenju godi\u0161njih odmora, raspravljao je o pove\u0107anju i reduciranju sati u nastavi, razmatrao zavr\u0161ni ra\u010dun za 1965. godinu i financijski plan za 1966. godinu.
\nSljede\u0107e \u0161kolske godine, 1966\/67, Osnovnu \u0161kolu Krk sa\u010dinjavaju podru\u010dne \u010detverorazredne \u0161kole Vrh i Poljica te osmororazredna \u0161kola Milohni\u0107i. Odlukom Skup\u0161tine op\u0107ine Krk podru\u010dje Korni\u0107a pripojeno je Osnovnoj \u0161koli Punat. U dogovoru sa \u0161kolom Punat, u\u010denici sedmog i osmog razreda iz Korni\u0107a i dalje su polazili \u0161kolu u Krku do zavr\u0161etka \u0161kolovanja, dok su u\u010denici petog i \u0161estog razreda 1. rujna pre\u0161li u \u0161kolu Punat. Tijekom cijele godine pripremalo se ukidanje Podru\u010dne \u0161kole Poljica i vi\u0161ih razreda Podru\u010dne \u0161kole Milohni\u0107i. U tom pravcu bile su osmjerene rasprave Upravnog odbora i Savjeta \u0161kole.
\nOsnovnu \u0161kolu Krk sa\u010dinjavaju \u0161kolske 1967\/68. godine mati\u010dna \u0161kola u Krku i podru\u010dne \u0161kole u Milohni\u0107ima i Vrhu. Odlukom Radne zajednice Osnovne \u0161kole Krk, a koju je 1. rujna 1967. godine potvrdila Skup\u0161tina op\u0107ine Krk, zatvoreni su vi\u0161i razredi podru\u010dnih \u0161kola Milohni\u0107i i Vrh. U\u010denici s podru\u010dja Poljica prevoze se autobusom u Milohni\u0107e, gdje je bila organizirana nastava u dva kombinirana odjeljenja. U\u010denici vi\u0161ih razreda sa cijelog podru\u010dja otoka Krka polaze nastavu u \u0161koli u Krku. \u0160kolu poha\u0111a ukupno 448 u\u010denika, njom rukovodi direktor Cvetko \u0160tefani\u0107, a u \u0161koli predaje 18 nastavnika i to u ni\u017eim odjeljenjima:
\n1. Mira Bogdanovi\u0107, u\u010diteljica u I. razredu u Krku
\n2. Zdenka \u017dic, u\u010diteljica u II. razredu u Krku
\n3. Milosava Str\u010di\u0107, u\u010diteljica u III. razredu u Krku
\n4. Mira \u0160amani\u0107, u\u010diteljica u IV. razredu u Krku
\n5. Jordana Mara\u010di\u0107, u\u010diteljica u I. i II. razredu u Vrhu
\n6. Josip Kremeni\u0107, u\u010ditelj u III. i IV. razredu u Vrhu
\n7. Ljubica Bari\u0107, u\u010diteljica u I. i II. razredu u Milohni\u0107ima
\n8. Dane Lavrnja, nastavnik u III. i IV. razredu u Milohni\u0107ima
\na u vi\u0161im razredima:
\n1. Ivan Str\u010di\u0107, nastavnik hrvatskosrpskog jezika
\n2. Bla\u017eenka Bogovi\u0107, nastavnica hrvatskosrpskog jezika i muzi\u010dkog odgoja
\n3. Jelisava Matej\u010di\u0107, nastavnica matematike i fizike
\n4. Katica Zec, nastavnica geografije i historije
\n5. Antun Polonijo, nastavnik kemije i biologije
\n6. Nikola Juri\u0107, nastavnik tehni\u010dkog odgoja
\n7. Anica Misira\u010da, apsolvent engleskog jezika
\n8. Milivoj Ser\u0161i\u0107, student II. g. likovnog odgoja
\n9. Anton \u0160amani\u0107, stru\u010dni u\u010ditelj
\n10. Olga Polonijo, u\u010diteljica.
\nVe\u0107 sljede\u0107e \u0161kolske godine otvoren je jo\u0161 jedan razred u \u0161koli u Vrhu pa je zaposlena jo\u0161 jedna budu\u0107a u\u010diteljica, apsolventica Pedago\u0161ke akademije u Rijeci Marija Lukari\u0107, predmetna grupa Razredna nastava.
\n\u0160kola je bila ogledna za nastavu tehni\u010dkog odgoja.
\nU\u010denici su bili uklju\u010deni u velik broj slobodnih aktivnosti, a u\u010denici osmih razreda bili su tijekom zimskog raspusta uklju\u010deni u proizvodnu praksu kod privrednih organizacija. Prema dogovoru s radnim organizacijama, u\u010denici su trebali na praksi provesti tjedan dana, ali je ve\u0107i dio u\u010denika na praksi proveo cijele zimske praznike. To im je pomoglo da se opredijele za budu\u0107a zvanja.
\n\u0160kolske 1969\/70. godine, Osnovnu \u0161kolu Krk i dalje su sa\u010dinjavali mati\u010dna \u0161kola u Krku s podru\u010dnim \u0161kolama u Vrhu i Milohni\u0107ima. Ni\u017ee razrede mati\u010dna \u0161kole Krk polaze u\u010denici iz Krka, a I. razred i u\u010denici iz Skrp\u010di\u0107a. Podru\u010dnu \u0161kolu u Vrhu polazili su u\u010denici iz Vrha, a u drugi, tre\u0107i i \u010detvrti razred dolazili su u\u010denici iz Skrp\u010di\u0107a koji su se do \u0161kole i natrag prevozili autobusom (4 km). Vi\u0161e razrede polaze svi u\u010denici \u0161kolskog podru\u010dja Osnovne \u0161kole Krk u Krku, koji se prevoze do \u0161kole i natrag autobusima. Ukupno se u vi\u0161e razrede prevozio 121 u\u010denik, a u ni\u017ee 31 u\u010denik ili ukupno 152 u\u010denika. Tro\u0161kove prijevoza snosila je u potpunosti \u0161kola, a iznosili su za jednu \u0161kolsku godinu 100.000 dinara. Neki u\u010denici pje\u0161a\u010dili su do autobusnih stanica, a najve\u0107a udaljenost iznosila je 2 kilometra.
\nU podru\u010dnoj \u0161koli u Milohni\u0107ima bio je organiziran prihvat djece u jutarnjim satima do po\u010detka nastave, a nakon nastave, prihvat do dolaska autobusa. Ujutro su djeca dolazila u 7 sati, a poslijepodne odlazila svojim ku\u0107ama u 14 sati. Za to je vrijeme bio organiziran produ\u017eeni boravak u\u010denika. U \u0161kolskoj kuhinji dobivali su kompletan ru\u010dak. Produ\u017eeni boravak organizirali su i vodili u\u010ditelji koji su tamo radili.
\n\u017divotni tokovi u zemlji i svijetu, napredak znanosti, tehnike i tehnologije zahtijevali su daljnje usavr\u0161avanje \u0161kole. U to vrijeme donesena je Rezolucija Savezne skup\u0161tine o razvoju odgoja i obrazovanja na samoupravnoj osnovi (1971. godine), zatim Rezolucija Drugog kongresa samoupravlja\u010da Jugoslavije (1971. godine), Ustav (1974. godine), Zakon o udru\u017eenom radu (1976. godine), mijenjali su se propisi o samoupravnom organiziranju (1974 godine). Uslijedile su dru\u0161tvene promjene za puni samoupravni dru\u0161tveni preobr\u017eaj sistema odgoja i obrazovanja.
\n\u0160kola je tijekom godina “hvatala korak” s novim smjernicama u dru\u0161tvu. U organizaciji \u0161kole nije bilo izmjena, ni pove\u0107anja ni smanjivanja razrednih odjeljenja kao ni izmjena u broju nastavnika. 15. travnja 1974. godine zapo\u010dela je nastava u novoj \u0161koli, u zgradi koja je bila izgra\u0111ena za potrebe Djevoja\u010dkog \u0111a\u010dkog doma i internata. Tada \u0161kola mijenja ime u Osnovna \u0161kola “17. travanj” Krk, prema danu kada je Krk u drugom svjetskom ratu oslobo\u0111en od okupatora. U povodu otvorenja nove zgrade, odr\u017eana je sve\u010dana priredba kojoj su prisustvovali u\u010denici, roditelji, nastavnici, predstavnici op\u0107ina otoka Krka i Republike Hrvatske.
\nGrupe slobodnih aktivnosti svih \u0161kola na otoku sudjelovale su u programu priredbe: pjeva\u010dki zbor, recitatorska sekcija, literarna, folklorna, sopila\u0161ka itd.
\nDana 22. studenoga 1975. godine proveden je referendum o pripojenju svih \u0161kola otoka Krka \u0161koli “17. travanj” u Krku. \u0160kole koje su se pripojile bile su: osmogodi\u0161nja \u0161kola u Duba\u0161nici (s podru\u010dnom \u0161kolom u Omi\u0161lju) – 263 u\u010denika, osmogodi\u0161nja \u0161kola u Vrbniku (s podru\u010dnom \u0161kolom u Dobrinju) – 216 u\u010denika, osmogodi\u0161nja \u0161kola u Puntu sa 143 u\u010denika i Osmogodi\u0161nja \u0161kola Ba\u0161ka sa 95 u\u010denika. Osmogodi\u0161nju \u0161kolu u Krku i podru\u010dnim \u0161kolama u Vrhu i Milohni\u0107ima poha\u0111alo je 404 u\u010denika. Nakon udru\u017eivanja svih \u0161kola broj u\u010denika bio je ukupno 1121.
\nNakon ove reorganizacije \u0161kolska 1976\/77. godina organizacija poha\u0111anja nastave izgledala je ovako: osnovnu \u0161kolu “17. travanj” Krk sa\u010dinjavali su mati\u010dna \u0161kola u Krku i podru\u010dne \u0161kole u Vrhu i Milohni\u0107ima te podru\u010dne \u0161kole u Ba\u0161ki, Duba\u0161nici, Omi\u0161lju, Puntu, Vrbniku i Dobrinju.
\n\u0160kolu u Krku polazili su mla\u0111i u\u010denici iz Krka (od I. do IV. razreda) i stariji u\u010denici (od V. do VIII. razreda) iz Krka, Vrha, Skrp\u010di\u0107a, Milohni\u0107a i Poljica.
\n\u0160kolu u Vrhu polazili su mla\u0111i u\u010denici iz Vrha, Skrp\u010di\u0107a i Milohni\u0107a (I. i II. razred) te iz Vrha (III. i IV. razred).
\n\u0160kolu u Milohni\u0107ima polazili su u\u010denici iz Milohni\u0107a i Poljica (III. i IV. razred)
\n\u0160kolu u Ba\u0161ki polazili su u\u010denici od I. do VIII. razreda iz Ba\u0161ke, Jurandvora i Ba\u0161\u0107anske Drage.
\n\u0160kolu u Duba\u0161nici polazili su mla\u0111i u\u010denici (od I. do IV. razreda) iz Duba\u0161nice, Gabonjina, Krasa, Rasopasnog, Svetog Vida i Njivica, te stariji u\u010denici (od V. do VIII. razreda) iz svih spomenutih mjesta i Omi\u0161lja. \u0160kolu u Omi\u0161lju polazili su u\u010denici mla\u0111eg uzrasta (I-IV. razred) i to samo iz Omi\u0161lja.
\n\u0160kolu u Puntu polazili su u\u010denici od I. do VIII. razreda i to iz Punta i Korni\u0107a.
\n\u0160kolu u Vrbniku polazili su u\u010denici od I. do VIII. razreda i to sva djeca iz Vrbnika, Gorice i Risike, te starijeg uzrasta iz cijele Dobrinj\u0161tine.
\n\u0160kolu u Dobrinju polazili su mla\u0111i u\u010denici od prvog do \u010detvrtog razreda.
\nU\u010denici svih uzrasta prevozili su se iz udaljenih mjesta autobusima, a tro\u0161kove prijevoza bili su na teret Samoupravne interesne zajednice za osnovno obrazovanje.
\nNastava je u svim \u0161kolama zapo\u010dinjala ujutro u 8 sati, osim u Duba\u0161nici, u kojoj je zapo\u010dinjala u 7,50 radi dolaska i odlaska autobusa.
\nOvako velik broj u\u010denika bio je uklju\u010den i u mnogobrojnim grupama slobodnih aktivnosti koje su npr. \u0161kolske 1977\/78. bile organizirane u okviru Kulturno-umjetni\u010dkog dru\u0161tva (pjeva\u010dki zborovi, tambura\u0161ki orkestri, recitatori, literati, folklorne grupe, sopila\u0161ke i folklorne tj. plesa\u010di kr\u010dkih plesova. U okviru sportskog dru\u0161tva djelovali su rukometa\u0161i, nogometa\u0161i, ko\u0161arka\u0161i, stolnotenisa\u010di i jedrili\u010dari. Osim ovih postojale su i fotosekcija, grupa mladih biologa i mlade vezilje. Aktivnim radom ovih sekcija uspje\u0161no su organizirane proslave Dana Republike (29. studenoga) kada su u\u010denici prvog razreda primani u Pionirsku organizaciju, Dana Jugoslavenske narodne armije 2. prosinca (JNA), Dana dje\u010dje radosti, Dana \u017eena (8. o\u017eujka), oslobo\u0111enje Krka od okupatora i Dan \u0161kole 17. travnja. Osim sudjelovanja u proslavama u\u010denici su nastupali i u drugim manifestacijama kao npr. s literarnim radovima u manifestaciji “Listopad u Novalji” i sl.
\nNije bilo zanemareno i ono \u0161to u\u010denici svih generacija najvi\u0161e vole a to su logorovanja i izleti. U sklopu predmeta Prva pomo\u0107 i za\u0161tita organizirano je logorovanje za sve u\u010denike sedmih razreda svih oto\u010dkih \u0161kola u \u0161koli Milohni\u0107i. U\u010denici osmih razreda bili su na petodnevnom izletu-ekskurziji pod nazivom “Putevima revolucije”. Za u\u010denika mla\u0111ih razreda organizirane su ekskurzije po otoku Krku (za u\u010denike drugog razreda), Istri, Gorskom kotaru i Pionirskom gradu u Zagrebu (za u\u010denike tre\u0107eg i \u010detvrtog razreda).
\nI nastavnici su tri dana bili na ekskurziji “Putevima revolucije” i u Istri.
\n\u0160kolske 1978\/79. godine Osnovnu \u0161kolu “17. travanj” sa\u010dinjavale su osmorazredne \u0161kole u Krku, Puntu, Ba\u0161ki, Malinskoj i Vrbniku, \u010detverorazredne \u0161kole u Dobrinju i Omi\u0161lju i trorazredna \u0161kola u Vrhu. Odlukom Skup\u0161tine op\u0107ine Krk od 11. srpnja 1978. godine, ukinuta je \u0161kola u Milohni\u0107ima. Direktor Osnovne \u0161kole “17. travanj” bio je Cvetko \u0160tefani\u0107, pedagog Martina\u0161evi\u0107 Marija, a upravitelj osmogodi\u0161nje \u0161kole u Krku je Ser\u0161i\u0107 Milivoj. Nastavu su izvodili sljede\u0107i nastavnici:
\nu mla\u0111im razredima u Krku Miloslava Str\u010di\u0107, Olga Polonijo, Marija Mazur, Mira \u0160amani\u0107, Marko Bo\u0161ki\u0107, svi u Krku, Josip Kremeni\u0107, Marija Frga\u010di\u0107 i \u017deljko Lerga u Vrhu; u starijim razredima Jelisava Matej\u010di\u0107, Katica Zec, Ivan Str\u010di\u0107, Marija \u0160amani\u0107, Anton \u0160amani\u0107, Anica Misira\u010da, Sanjin \u017dani\u0107, Milivoj Ser\u0161i\u0107, Marija Ban, Petar Moro\u017ein, Anton Polonijo i Anton Mahulja. Da bi nastava bila \u0161to stru\u010dnije zastupljena mnogi nastavnici rade na vi\u0161e \u0161kola: Petar Moro\u017ein u Vrbniku i Krku, Marija Ban u Krku i Puntu, Anton Mahulja u Malinskoj i Krku, Anton \u0160amani\u0107 u Krku i Ba\u0161ki.
\nSljede\u0107a 1979\/80. \u0161kolska godina nije se isticala svojim doga\u0111anjima, izuzev\u0161i doga\u0111aj koji se zbio 4. svibnja 1980. godine kada je preminuo Josip Broz Tito. Toga je dana nastava bila prigodno posve\u0107ena \u017eivotnom putu i djelu predsjednika Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije. Svi u\u010denici i nastavnici upisali su se u \u0161koli u Knjigu \u017ealosti i u Knjigu \u017ealosti u Op\u0107ini Krk. U \u0161kolskom predvorju bio je izlo\u017een veliki pano sa slikom predsjednika Tita pred kojom su u\u010denici dr\u017eali po\u010dasnu stra\u017eu. \u0160kolske 1980\/81. godine boravili su \u010dlanovi kolektiva na trodnevnoj ekskurziji posjetiv\u0161i, pored Jasenovca i Kozare, Ku\u0107u cvije\u0107a u Beogradu. (Ku\u0107a cvije\u0107a je mjesto gdje je pokopan Predsjednik Josip Broz Tito.)
\nSljede\u0107u \u0161kolsku godinu, 1981\/82, karakterizira redukcija potro\u0161nje elektri\u010dne energije zbog koje je do\u0161lo do pomaka u organizaciji \u0161kolske godine. Zimski praznici trajali su \u010dak mjesec dana, od 15. sije\u010dnja do 15. velja\u010de 1982. godine. Zbog toga su bili skra\u0107eni proljetni praznici i produ\u017eena \u0161kolska godina do 17. lipnja.
\nPosljedica redukcije elektri\u010dne energije na organizaciju \u0161kolske godine bilo je i u \u0161kolskoj 1982\/83. godini. Budu\u0107i da se nije moglo grijati, zimski praznici trajali su od 15. sije\u010dnja 1983. godine do 14. velja\u010de te godine. Zbog tog razloga nije bilo ni proljetnih praznika i nastava je produ\u017eena do 18. lipnja.
\nU rukovo\u0111enju \u0161kolom do\u0161lo je do promjene. Za direktora Osnovne \u0161kole “17. travanj” izabran je 1. rujna 1982. godine Anton Polonijo, a za rukovodioca \u0161kole u Krku za tu \u0161kolsku godinu izabran je \u017deljko Lerga. Te \u0161kolske godine \u0161kola je dobila pedagoginju i defektologinju Miru Stublia.
\n\u0160kolske 1983\/84. godine radna jedinica osnovne \u0161kole “17. travanj” Krk sa\u010dinjavala je \u0161kolu u Krku, koju je poha\u0111ao 381 u\u010denik i podru\u010dnu \u0161kolu u Vrhu koja je imala tri mla\u0111a razreda s ukupno 96 u\u010denika.
\n\u0160kolska godina zapo\u010dela je 5. rujna 1983. godine. Nastava je bila organizirana tako da su vi\u0161i razredi poha\u0111ali nastavu ujutro, a mla\u0111i naizmjence ujutro i poslijepodne. U\u010denici koji su poha\u0111ali nastavu u Krku u staroj zgradi primali su topli obrok u \u0161kolskoj kuhinji. U novijoj zgradi te je \u0161kolske godine otvorena \u0161kolska radionica i dvorana za tjelesni odgoj.
\nZimski i proljetni praznici odr\u017eani su redovito prema planu: zimski od 15. sije\u010dnja do 4. velja\u010de 1984. godine, a proljetni od 25. travnja do 3. svibnja iste godine.
\nTijekom nekoliko godina neki su se nastavnici izmijenili pa je podjela predmeta i razreda izgledala ovako:
\n1. Smiljka Ivanovi\u0107 I. razred Vrh
\n2. Feodora Jereb II. razred Vrh
\n3. Anica Bo\u0161ki\u0107 III. razred, I. polugodi\u0161te Vrh
\n4. Martina \u0160krobonja III. razred, II. polugodi\u0161te Vrh
\n5. Marija Vi\u0161njovski I.a razred, Krk
\n6. Milosava Str\u010di\u0107 I.b razred, I. polugodi\u0161te Krk
\n7. Anica Bo\u0161ki\u0107 I.b razred, II. polugodi\u0161te Krk
\n8. Olga Polonijo II.a razred Krk
\n9. \u017deljko Lerga II.b razred Krk
\n10. Marija Mazur III. razred Krk
\n11. Marko Bo\u0161ki\u0107 IV.a razred Krk
\n12. Mira \u0160amani\u0107 IV.b razred Krk
\n13. Ivan Str\u010di\u0107 hrvatsko-srpski jezik Krk
\n14. Marija Ban hrvatsko-srpski jezik, doma\u0107instvo Krk
\n15. Anica Misira\u010da engleski jezik Krk
\n16. Bruno Dujmovi\u0107 matematika Krk
\n17. Katica Zec povijest, zemljopis Krk
\n18. Marija \u0160amani\u0107 biologija, priroda, zemljopis, doma\u0107instvo Krk
\n19. Sanjin \u017dani\u0107 matematika, fizika Krk
\n20. Anton \u0160amani\u0107 tjelesni odgoj, prva pomo\u0107 i za\u0161tita
\n21. Milivoj Ser\u0161i\u0107 likovni odgoj Krk
\n22. Zdravko Kirin\u010di\u0107 tehni\u010dki odgoj, doma\u0107instvo Krk
\n23. Nedjeljka Ljubanovi\u0107 glazbeni odgoj Krk
\n24. Vlado \u0160imuni\u0107 kemija Krk
\nNastavnici Anton \u0160amani\u0107, Zdravko Kirin\u010di\u0107, Milivoj Ser\u0161i\u0107 i
\nVlado \u0160imuni\u0107 odr\u017eavali su nastavu i u drugim \u0161kolama otoka Krka,
\nBa\u0161ki i Duba\u0161nici.
\nZa direktora Osnovne \u0161kole “17. svibanj” Krk izabran je Anton Polonijo, a za rukovodioca \u0161kole Marija Mazur. Pedagoginja i defektologinja \u0161kole bila je i dalje Mira Stublia.
\n\u0160kolske 1984\/85. godine nastava u Radnoj jedinici Krk odr\u017eavana je u jutarnjoj smjeni, a samo su dva odjeljenja razredne nastave, zbog pomanjkanja u\u010dionica, jedan tjedan u mjesecu odr\u017eavala nastavu poslije podne. Pri kraju prvog polugodi\u0161ta kada su osposobljene dvije nove u\u010dionice, sva su odjeljenja razredne nastave uklju\u010dena u rad u jutarnjoj smjeni. Jedno odjeljenje razredne nastave imalo je u\u010dionicu u sredi\u0161njoj zgradi i ono je s u\u010denicima predmetne nastave dobivalo topli obrok u \u0161kolskoj kuhinji. Sve u\u010denike putnike prevozilo je poduze\u0107e “Autotrans” jer je \u0161kola prodala svoje autobuse.
\nU podru\u010dnoj \u0161koli Vrh radila su \u010detiri nastavnika:
\n1. Josip Kremeni\u0107 u I. razredu
\n2. Smiljka Ivanovi\u0107 u II. razredu
\n3. Ankica Vida u III. razredu
\n4. Martina \u0160krabonja u IV. razredu.
\nU mati\u010dnoj \u0161koli u Krku radili su u mla\u0111im razredima sljede\u0107i nastavnici:
\n1. Marija Mazur u I.a razredu
\n2. Mira \u0160amani\u0107 u I.b razredu
\n3. Marija Vi\u0161njovski u II.a razredu
\n4. Vladimira Pavi\u0107 u II.b razredu
\n5. Olga Polonijo u III.a razredu
\n6. \u017deljko Lerga u III.b razredu
\n7. Marko Bo\u0161ki\u0107 u IV. razredu.
\nU predmetnoj nastavi radili su sljede\u0107i nastavnici i predavali ove predmete:
\n1. Ivan Str\u010di\u0107 – hrvatski ili srpski jezik
\n2. Marija Ban – hrvatski ili srpski jezik
\n3. Anica Misira\u010da – engleski jezik
\n4. Bruno Dujmovi\u0107 – matematiku
\n5. Sanjin \u017dani\u0107 – matematiku i fiziku
\n6. Katica Zec – povijest i zemljopis
\n7. Marija \u0160amani\u0107 – zemljopis, biologiju i prirodu
\n8. Anton \u0160amani\u0107 – tjelesni odgoj i prpvu pomo\u0107 i za\u0161titu
\n9. Milivoj Ser\u0161i\u0107 – likovni odgoj
\n10. Zdravko Kirin\u010di\u0107 – tehni\u010dki odgoj
\n11. Nedjeljka Ljubanovi\u0107 – glazbenu kulturu.
\nAnton \u0160amani\u0107, Zdravko Kirin\u010di\u0107 i Milivoj Ser\u0161i\u0107 predavali su i u Osnovnoj \u0161koli u Duba\u0161nici, Nedjeljka Ljubanovi\u0107 u Vrbniku i Omi\u0161lju, a u Krk su iz drugih \u0161kola dolazili Vladimir \u0160imuni\u0107 (iz Punta) i Drago \u010ci\u017eme\u0161ija (iz Ba\u0161ke). U mirovinu je te \u0161kolske godine oti\u0161la Marija \u0160amani\u0107, nastavnica zemljopisa i biologije.
\nOd 2. rujna 1985.godine kao pedagog po\u010dinje raditi \u0110uro \u0106upurdija.
\nSvi su u\u010denici mla\u0111ih razreda bili obuhva\u0107eni u slobodnim aktivnostima: male vezilje (voditelj Mira \u0160amani\u0107), dramsko-recitatorska (voditelj Marija Vi\u0161njovski), likovna sekcija (voditelj Vladimira Pavi\u0107), mladi cvje\u0107ari (voditelj Olga Polonijo) i dvije sportske grupe (voditelji \u017deljko Lerga i Marko Bo\u0161ki\u0107). U starijim razredima u\u010denici su bili obuhva\u0107eni u literarno-recitatorskoj (voditelj Marija Ban), fotosekciji (voditelj Zdravko Kirin\u010di\u0107), radioamaterima (voditelj Sanjin \u017dani\u0107), folkloru (voditelj Katica Zec), likovnoj sekciji (voditelj Milivoj Ser\u0161i\u0107), sportskim aktivnostima – rukometu i nogometu (voditelj Anton \u0160amani\u0107) i pjeva\u010dkom zboru koji je vodila Nedjeljka Ljubanovi\u0107.
\nJavna djelatnost \u0161kole do\u0161la je ponovno do izra\u017eaja prilikom proslava praznika: Dana Republike, Dana Armije, Dana dje\u010dje radosti, Dana \u017eena, Dana \u0161kole i oslobo\u0111enja otoka Krka.
\nTe i naredne \u0161kolske godine \u010dlanovi dramsko-recitatorske sekcije nastupali su na svim akademijama u povodu navedenih lokalnih i dr\u017eavnih praznika. Likovna grupa bila je zadu\u017eena za ure\u0111enje izvanu\u010dioni\u010dkog prostora u novoj zgradi, a mladi cvje\u0107ari vodili su brigu o \u0161kolskom cvije\u0107u. Literarno-recitatorska sekcija nastupala je na svim priredbama u mjestu i u \u0161koli. Likovna sekcija je svojim radovima obilje\u017eavala sve va\u017ene datume u \u0161koli i ukra\u0161avala izvanu\u010dioni\u010dki prostor. Folklorna sekcija je svojim nastupima o\u017eivljavala program nastupa na priredbama. \u010clanovi sportske sekcije bili su sudionici mnogih takmi\u010denja. Povodom Dana \u0161kole odr\u017ean je kros. Pjeva\u010dki zbor je svojim nastupima uveli\u010davao sve priredbe i akademije.
\nOdli\u010dni u\u010denici tijekom cijelog \u0161kolovanja bili su primljeni kod predsjednika Op\u0107inske skup\u0161tine gdje su dobili na dar vrijednu knjigu.
\n\u0160kolske godine 1986\/87. \u0161kola ima ukupno 20 odjeljenja koji rade tako da su mla\u0111i razredi imali organiziran petodnevni radni tjedan. Vi\u0161i razredi izvodili su nastavu u dva petodnevna i dva \u0161estodnevna radna tjedna. Parne subote bile su radne, a neparne rekreativne. Nastava je u mla\u0111im razredima bila stru\u010dno zastupljena, dok je u predmetnoj nastavi predmet doma\u0107instvo bio nestru\u010dno zastupljen. Dana 1. rujna 1986.godine imenovan je za direktora O\u0160 “17. travanj” Krk nastavnik biologije i kemije Dragan Cindri\u0107.
\nU podru\u010dnoj \u0161koli u Vrhu radila su \u010detiri nastavnika:
\nu I. razredu Feodora Jereb, u II. razredu Martina Rade\u0161i\u0107, u III. razredu Josip Kremeni\u0107 i u IV. razredu Smiljka Ivanovi\u0107.
\nU Krku su u razrednoj nastavi radili:
\nu I. a razredu Olga Polonijo, u I. b razredu \u017deljko Lerga,
\nu II.a razredu Margita Justini\u0107, u II.b Ser\u0111o Sambli\u0107, u III.a Marija Mazur, u III. b Mira \u0160amani\u0107, u IV. a prvo polugodi\u0161te Vlatka Pavi\u0107 a drugo polugodi\u0161te Jadranka Babi\u0107, i u IV. b razredu Marija Vi\u0161njovski.
\nPredmetnu nastavu izvodili su:
\n– Hrvatski ili srpski jezik Ivan Str\u010di\u0107 i Marija Ban,
\n– Engleski jezik Anica Misira\u010da,
\n– Matematiku Bruno Dujmovi\u0107 i Sanjin \u017dani\u0107,
\n– Fiziku Sanjin \u017dani\u0107,
\n– Povijest i zemljopis Katica Zec,
\n– Biologiju, prirodu i doma\u0107instvo Nada Sio\u010di\u0107,
\n– Tjelesni odgoj i prvu pomo\u0107 i za\u0161titu Anton \u0160amani\u0107,
\n– Likovni odgoj Milivoj Ser\u0161i\u0107,
\n– Tehni\u010dki odgoj Zdravko Kirin\u010di\u0107,
\n– – Glazbenu kulturu prvi polugodi\u0161te Jakov Pavi\u0107 i Dubravka Palman drugo polugodi\u0161te.
\nU\u010denici su bili obuhva\u0107eni u izvan\u0161kolskim tj. slobodnim aktivnostima. Najve\u0107e uspjehe postigli su \u010dlanovi radioamaterske sekcije. Oni su na op\u0107inskom takmi\u010denju osvojili 1. mjesto i diplomu. Na me\u0111uop\u0107inskom takmi\u010denju u Pazinu osvojili su prvo mjesto. Mladi vatrogasci su na regionalnom takmi\u010denju u Rabu osvojili jednu zlatnu i dvije srebrne medalje.
\nIako je nekada\u0161nji predsjednik tada Socijalisti\u010dke federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito, umro jo\u0161 1980. godine, u njegovu se \u010dast tr\u010dala i nosila \u0160tafeta mladosti. Savezna \u0161tafeta mladosti pro\u0161la je i otokom Krkom pa su je 28. o\u017eujka 1987. godine do\u010dekali i ispratili tada\u0161nji \u0161kolarci.
\nDana 30. studenog 1988, pedagog \u0110uro \u0106upurdija odlazi u Rijeku, a 4. sije\u010dnja 1989. godine dolazi u \u0161kolu nova pedagoginja, Milana Jurina.
\n\u0160kolstvo nakon demokratskih promjena
\nDolaskom nove demokratske vlasti bilo je potrebno odmah ispraviti neke krupnije gre\u0161ke i zablude u ranijem zakonskom reguliranju odgoja i obrazovanja.
\nPrvi sustavni zakon, donesen neposredno po stupanju na snagu Ustava Republike Hrvatske, bio je Zakon o osnovnom \u0161kolstvu (Narodne novine 59\/90). Ovaj propis donio je mnoga nova i primjerena rje\u0161enja, kao npr. Rastere\u0107enje nastavnog plana osnovne \u0161kole, deideologizaciju \u0161kole, ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja kao i odgojno-obrazovnih sadr\u017eaja te rastere\u0107enje programskih sadr\u017eaja u svim nastavnim predmetima. No, tijekom 1991. godine doneseni su i objavljeni mnogi podzakonski akti: pravilnici, naredbe i upute. Sve zakone i podzakonske akte trebalo je dosljedno primjenjivati.<\/p>\n

IZVORI:
\n1. Bla\u017een\u010di\u0107, Ante: Razvoj osnovnog \u0161kolstva u SR Hrvatskoj od oslobo\u0111enja do stvaranja jedinstvene osmogodi\u0161nje \u0161kole. U: Trideset godina na\u0161e pedagogije i \u0161kolstva (Referati sa simpozija), Pedago\u0161ko-knji\u017eevni zbor, Zagreb, 1976, str. 58.
\n2. Jakopovi\u0107, mr. Stjepan: Izmjene i dopuno nastavnog plana i programa osnovne \u0161kole, \u017divot i \u0161kola, God. 40, Zagreb, 1991, str. 157-164.
\n3. Pi\u010duljan, Zoran: Legislativno ure\u0111enje sustava srednjeg \u0161kolstva u Republici Hrvatskoj, \u017divot i \u0161kola, God. 41, Zagreb, 1992, str. 159-176.
\n4. Pu\u017eevski, dr. Valentin: Pregled razvoja osnovne \u0161kole u Hrvatskoj, \u017divot i \u0161kola, God. 37, Osijek, 1988, str. 417-436.
\n5. Vrgo\u010d, prof. dr. Hrvoje: \u0160kolstvo Republike Hrvatske u izvanrednim uvjetima, \u017divot i \u0161kola, God. 40, Zagreb, 1991, str. 309. i 322.<\/p>\n

 <\/p>\n

[mls_h1]Kronologija va\u017enijih doga\u0111aja od 1990. godine do 2004. godine[\/mls_h1]
\n<\/strong>
\nPostoje godine koje zbog doga\u0111aja koji su ih obilje\u017eili postaju razdjelnice u vremenu. Jedna od razdjelnica u povijesti na\u0161e Dr\u017eave je godina 1990.
\nSabor SR Hrvatske omogu\u0107ava vi\u0161estrana\u010dku djelatnost i donosi nam novi izborni zakon. 22. travnja i 6. svibnja odr\u017eani su prvi vi\u0161estrana\u010dki izbori za lokalnu samoupravu i Hrvatski Sabor nakon II. svjetskog rata. Na sjednici od 25. srpnja 1990. godine zastupnici donose odluku da se na\u0161a dr\u017eava naziva Republika Hrvatska. Prihva\u0107en je i Zakon o novim Dr\u017eavnim simbolima. Od toga datuma Republika Hrvatska je samostalna i suverena dr\u017eava. U prosincu 1990. godine dobiva novi Ustav slikovito nazvan “Bo\u017ei\u0107nim Ustavom”.
\nDolazi do pobune velikosrba i velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku. Dio teritorija je okupiran, a slobodne dijelove preplavljuju brojni prognanici. Uslijedile su ratne godine, me\u0111unarodno priznanje Republike Hrvatske kao suverene dr\u017eave, oslobo\u0111enje okupiranog teritorija vojnim akcijama i mirnom reintegracijom.
\nSlijede\u0107i dru\u0161tvene i politi\u010dke promjene narednih godina, \u0161kola redovito obilje\u017eava i uklapa sve va\u017enije blagdane i doga\u0111aje. Iznosim samo kronolo\u0161kim redom probrane doga\u0111aje pohranjene u \u0161kolskoj Spomenici koji prikazuju dinamiku \u017eivota \u0161kole. Ostale doga\u0111aje zapisane u \u0161kolskoj spomenici ne smatram neva\u017enima, ali ih sve u ovom sa\u017eetku nije mogu\u0107e iznijeti.<\/p>\n

\u0160kolska 1990\/1991. godina<\/strong>
\n– Imenovan je novi ravnatelj \u0161kole. Dotada\u0161njeg ravnatelja gospodina Dragana Cindri\u0107a zamjenjuje novoimenovani ravnatelj gospodin Anton Sta\u0161i\u0107
\n– Odlukom Radni\u010dkog savjeta sa sjednice odr\u017eane 27. rujna 1990. godine O\u0160 “17. travanj” Krk mijenja naziv u O\u0160 “Fran Krsto Frankopan Krk” od 28. prosinca 1990. godine Radna jedinica Krk ostaje i dalje mati\u010dna \u0161kola svim ostalim \u0161kolama na otoku Krku.
\n– RJ Krk obuhva\u0107a osmogodi\u0161nju \u0161kolu u Krku i \u010detverogodi\u0161nju u Vrhu.
\n– U mirovinu odlaze u\u010diteljice Anica Misira\u010da i Katica Zec.
\n– 30. travnja 1991. godine obilje\u017een je Dan \u0161kole na dan pogibije Frana Krste Frankopana.
\n– \u017denska rukometna reprezentacija \u0161kole osvaja prvo mjesto na prvenstvu zone te 3. mjesto na prvenstvu regije.
\n– U\u010denici osnovne \u0161kole sudjelovali su na prvenstvu 3. zone u ko\u0161arci i ostvarili sljede\u0107e rezultate : pionirke 1. mjesto, pioniri 3. mjesto.
\n– Na ko\u0161arka\u0161kom turniru O\u0160 “Fran Krsto Frankopan” 1. mjesto osvojile su mu\u0161ke i \u017eenske ekipe iz Krka.<\/p>\n

\u0160kolska 1991\/1992. godina<\/strong>
\n– Uveden je vjeronauk kao izborni predmet. Nastavu izbornog vjeronauka nakon dugo godina vode vjerou\u010ditelji. Kao prve isti\u010demo Mirjanu \u017du\u017ei\u0107, Ru\u017eu Lukanovi\u0107, vl\u010d. Antuna Katunara i vl\u010d. Ivana \u010cubrani\u0107a.
\n– Zbog prijetnji o zra\u010dnoj opasnosti izvr\u0161ena je edukacija u\u010denika o pona\u0161anju u slu\u010daju uzbune.
\n– U redovnu nastavu uklju\u010den je 201 u\u010denik prognanik od kojih je 67 zavr\u0161ilo \u0161kolsku godinu, a ostali su se tijekom \u0161kolske godine odselili u druge krajeve.
\n– Zbog prihvata velikog broja u\u010denika prognanika tijekom cijele \u0161kolske godine osigurana je besplatna marenda i ostale potrep\u0161tine uz veliku pomo\u0107 “Caritasa” i “Crvenog kri\u017ea”.
\n– U mirovinu odlaze Olga Polonijo, Marija Vi\u0161njovski, Marija Dujmovi\u0107, a na kraju \u0161kolske godine i Milivoj Ser\u0161i\u0107.
\n– Na Svjetski dan \u0161tednje 31. listopada \u0161kolu posje\u0107uju predstavnici Rije\u010dke banke i tom prigodom darivaju u\u010denike prognanike.
\n– Prigodom Bo\u017ei\u0107a, sve\u010danost su organizirali vjerou\u010ditelji uz pomo\u0107 vjerou\u010denika.
\n– Organizirana su gostovanja kazali\u0161ta i glumaca za u\u010denike mla\u0111ih razreda :
\no “Vagon prvog razreda” u izvedbi kazali\u0161ta “Mala scena”, Zagreb
\no “Ma\u010dak u trapericama” u izvedbi Lele Margeti\u0107 i Lade Kos
\no “\u010carobni \u0161tapi\u0107” u izvedbi ma\u0111ioni\u010dara Kre\u0161e i Zdravka Ple\u0161\u0107aka<\/p>\n

\u0160kolska 1992\/1993. godina<\/strong>
\n– \u0160kolska godina zapo\u010dela je po prvi put u dugoj povijesti \u0161kolstva na\u0161e Dr\u017eave u suverenoj i me\u0111unarodno priznatoj Republici Hrvatskoj.
\n– Zbog neuobi\u010dajeno visokih temperatura, prihvata i zbrinjavanja velikog broja izbjeglica i prognanika nastava zapo\u010dinje 14. rujna 1992. godine svetom misom.
\n– Formiran je \u0161kolski zbor od u\u010denika mla\u0111ih razreda pod vodstvom u\u010diteljice Natalije Brn\u010di\u0107 koji \u0107e kasnije postati poznat kao dje\u010dji zbor “Mi\u0107i Boduli”. Zbor nastupa na 21. susretu Pjeva\u010dkih zborova u Pore\u010du “Na\u0161 kanat je lip”.
\n– Obilje\u017eeni su zna\u010dajni datumi uz nastupe u\u010denika uklju\u010denih u razne izvannastavne aktivnosti poput literarno-recitatorske grupe, povijesne, dramske, sportske\u2026
\n– U mirovinu odlazi Anton \u0160amani\u0107
\n– Na sve\u010danosti prigodom dana \u0161kole 30. travnja u nazo\u010dnosti predstavnika svjetove i crkvene vlasti, \u0161koli je gospodin Ivan Pavan poklonio umjetni\u010dku sliku “Moj otok” autorice akademske slikarice i u\u010diteljice likovne kulture na\u0161e \u0161kole, Alme Dujmovi\u0107<\/p>\n

\"\"
\n– 30. lipnja uprili\u010dena je sve\u010danost povodom zavr\u0161etka \u0161kolske godine te su se od u\u010denika osmih razreda toplim rije\u010dima oprostili ravnatelj \u0161kole Anton Sta\u0161i\u0107 i u\u010diteljica Nada Sio\u010di\u0107 po\u017eeljev\u0161i im uspje\u0161an zavr\u0161etak daljnjeg \u0161kolovanja, izraziv\u0161i \u017eelju da postanu dobri ljudi i gra\u0111ani na\u0161e dr\u017eave.
\n– Za u\u010denike osmih razreda koji su cijelo osmogodi\u0161nje \u0161kolovanje pro\u0161li odli\u010dnim uspjehom prijem je organizirao gradona\u010delnik Krka i nagradio ih knjigom “Povijest Hrvata”.
\n– Odr\u017eavaju se natjecanja u znanju na kojima sudjeluju i u\u010denici na\u0161e \u0161kole.
\n– Na poziv Rije\u010dke banke d.d. Rijeka organizirano je natjecanje na podru\u010dju Primorsko-goranske \u017eupanije pod nazivom “Prona\u0111ite i opi\u0161ite najstariji povijesni spomenik u mjestu gdje djeluje \u0161kola” kojem se odazvala na\u0161a \u0161kola u okviru nastave povijesti i osvojila 2. mjesto za koje je nagrada bila monografija “Lijepa na\u0161a Hrvatska”.
\n– Za prvog gradona\u010delnika Grada Krka izabran je u\u010ditelj matematike i informatike iz na\u0161e \u0161kole, gospodin Darijo Vasili\u0107, a za gradskog vije\u0107nika u\u010ditelj razredne nastave gospodin Ser\u0111o Sambli\u0107.<\/p>\n

\u0160kolska 1993\/1994. godina<\/strong>
\n– U poslijepodnevnoj smjeni cijelu \u0161kolsku godinu radila je tzv. “Prognani\u010dka \u0161kola” (zbog po\u017eara u P\u0160 “Duba\u0161nica” u kojoj je ina\u010de djelovala ta \u0161kola, sastavljena najve\u0107im dijelom od prognanih u\u010denika sa podru\u010dja Vukovara, Iloka te sa prognanim u\u010diteljima koji su bili smje\u0161teni najve\u0107im dijelom u hotelu “Tamaris” u Malinskoj i “Pehar\u010dek” u Njivicama)
\n– \u0160kolski zbor “Mi\u0107i boduli” sudjelovao je na putuju\u0107em dje\u010djem festivalu “Epour si muove” u Krku, Malinskoj, Malom Lo\u0161inju. Pobjedni\u010dku pjesmu tog festivala “Djeca Hrvatske” izvodila je solistica Mi\u0107ih bodula Marta Toma\u0161i\u0107. \u0160kolski zbor je tijekom cijele \u0161kolske godine imao niz vrlo uspje\u0161nih nastupa i obilje\u017eio je sve va\u017enije doga\u0111aje u \u0161koli, Gradu i Otoku. I ove godine sudjelovao je na 22. susretu pjeva\u010dkih zborova u Pore\u010du “Na\u0161 kanat je lip”.
\n– Povijesna, \u0161portska, literarna i likovna grupa bile su aktivne tijekom cijele \u0161kolske godine te su uz zbor obilje\u017eavale pojedine blagdane.
\n– U okviru povijesne i literarne grupe velik broj u\u010denika nau\u010dio je pisati glagoljicom te su posje\u0107ivali pojedine povijesne spomenike i literarno ih opisivali.
\n– Dan \u0161kole obilje\u017een je me\u0111urazrednim \u0161portskim natjecanjima, sve\u010danom akademijom u dvorani S\u0160 “Hrvatski kralj Zvonimir” te izlo\u017ebom u\u010deni\u010dkih radova u prostoru Male vije\u0107nice Grada.
\n– U\u010denici su se natjecali na \u017eupanijskoj razini u matematici gdje je Danijela Marti\u0107, u\u010denica 8. razreda zauzela izvrsno 3. mjesto, u fizici su se natjecali u kategoriji u\u010denika 8. razreda Bariz Samard\u017ei\u0107 (u\u010denik izbjeglica), Marko Skomer\u0161i\u0107, u kemiji tako\u0111er u kategoriji u\u010denika 8. razreda Toni \u017dgalji\u0107, Ivana Vranki\u0107 i Danijela Marti\u0107
\n– Karmen Toi\u0107, Miroslav Kosi\u0107, Danijela \u017du\u017ei\u0107, Andrea \u017du\u017ei\u0107 zauzimaju 1. mjesto na biskupijskom natjecanju iz vjeronauka.
\n– Na \u017eupanijskom natjecanju iz informatike u programskom jeziku Logo takmi\u010dili su se Bruno Karabai\u0107 (6.b razred), Sa\u0161a Hrast (5.a) i Igor Nikoli\u0107 (6.b), a u programskom jeziku Basic, Sanjin Puri\u0107, Marko Skomer\u0161i\u0107 i Marijan Lon\u010dari\u0107 (svi iz 8.a razreda).
\n– Po prvi put u\u010denici pod vodstvom profesora Borisa Bol\u0161eca sudjeluju kao natjecatelji na Danima mladih informati\u010dara (DMIH) \u2013 Dr\u017eavno natjecanje u informatici koje se je 1994. godine odr\u017eavalo u Krku u Hotelu “Dra\u017eica”. Natjecao su se Bruno Karabai\u0107 u programskom jeziku Logo, dok je Sanjin Puri\u0107 nagra\u0111en za softverski rad “Softs 1.0”
\n– Povodom Dr\u017eavnog natjecanja u informatici koje je odr\u017eano u Krku, prigodom otvaranja i zatvaranja natjecanja u\u010denici na\u0161e \u0161kole putem \u0161kolskog zbora, literarne radionice, likovne radionice i povijesne radionice sudjelovali su u uspje\u0161nom programu, organiziranju izlo\u017ebi likovnih radova te izdavanju biltena pod vodstvom svojih u\u010diteljica.
\n– 37 u\u010denika u pratnji u\u010diteljice Meri Gr\u0161kovi\u0107 provodi 7 dana u gradu Piazzola sul Brenta u Italiji kao gosti tamo\u0161nje dr\u017eavne \u0161kole “Luca Belludi”.
\n– Tomislav Miki\u0107, u\u010denik 5. razreda u pratnji u\u010diteljice Alme Dujmovi\u0107 boravi u \u0161koli dje\u010djeg stvarala\u0161tva “Novigradsko prolje\u0107e”.
\n– Jelena Hodani\u0107 i Marina Kosi\u0107, u\u010denice 7.a razreda u pratnji u\u010diteljice Ane Kirin\u010di\u0107 borave 7 dana u Maloj glagoljskoj akademiji “Juri \u017dakan” u Ro\u010du.
\n– U mirovinu odlazi Anton Polonijo<\/p>\n

\u0160kolska 1994\/1995. godina<\/strong>
\n– Po\u010detak \u0161kolske godine obilje\u017eio je vi\u0161ednevni \u0161trajk ve\u0107ine u\u010ditelja, dok su u\u010ditelji koji nisu u \u0161trajku odr\u017eavali nastavu.
\n– Za dio u\u010denika, ali i djelatnika \u0161kole, po\u010detak ove \u0161kolske godine obilje\u017eila je zabrinutost za svoje najbli\u017ee ili poznanike jer je otok Krk formirao bojnu (od vi\u0161e od 300 ljudi) koja je u listopadu upu\u0107ena na li\u010dko rati\u0161te borave\u0107i tamo do o\u017eujka.
\n– Tijekom godine obilje\u017eavali su se svi datumi i blagdani prigodnim proslavama i programima koje su pripremale literarno-recitatorska, povijesna, likovna i \u0161portska grupa uz veliku podr\u0161ku Dje\u010djeg zbora.
\n– Na inicijativu Rije\u010dke banke odr\u017eana je prigodna prodajna izlo\u017eba prigodom Bo\u017ei\u0107a i Nove godine “Jaslice i \u010destitke” te se ostvareni prihod daje za oboga\u0107ivanje knji\u017enog fonda \u0161kolskih knji\u017enica.
\n– Uz promociju monografije “Lijepi moj otok”, u\u010denici su priredili izlo\u017ebu likovnih radova.
\n– 18. velja\u010de na Ko\u0161ljunu je bila promocija knjige “Osmijeh im nisam dao” koja se sastoji od dje\u010djih literarnih i likovnih radova u\u010denika prognanika uzrasta vrti\u0107ke do srednjo\u0161kolske dobi koji su uto\u010di\u0161te na\u0161li na otoku Krku. U prigodnom programu nastupali su i u\u010denici na\u0161e \u0161kole.
\n– Dje\u010dji zbor sudjelovao je na dje\u010djem festivalu “Miki\u0107”, 25. o\u017eujka u Filodramatici u Rijeci.
\n– Na \u017eupanijsko natjecanje iz informatike plasirali su se u\u010denici Bruno Karabai\u0107, Sa\u0161a Hrast i Vedrana Vidulin.
\n– Na dr\u017eavno natjecanje u informatici odlazi Vedrana Vidulin sa softverskim radom “Matematika” pod vodstvom Borisa Bol\u0161eca.
\n– 27 u\u010denika ponovo odlazi u posjet talijanskoj \u0161koli “Luca Belludi” u grad Piazzola sul Brenta s u\u010diteljicama Meri Gr\u0161kovi\u0107 i Almom Dujmovi\u0107.
\n– Na Novigradsko prolje\u0107e odlaze u\u010denici Sa\u0161a Hrast, Ivan Hriljac, Marta Toma\u0161i\u0107, Lena Franoli\u0107 i Martina Kekelj.
\n– \u010clanovi literarne dru\u017eine pod vodstvom u\u010diteljice Marije Ban sudjeluju na smotri \u010dakavskog pjesni\u0161tva “\u010cakavski sabor” u \u017dminju
\n– U\u010denik Marin \u017du\u017ei\u0107 u pratnji u\u010diteljice Ane Kirin\u010di\u0107 boravi u Ro\u010du u radu Male glagoljske akademije “Juri \u017dakanj”
\n– Mi\u0107i Boduli organiziraju koncert na kraju nastavne godine pod pokroviteljstvom grada Krka.<\/p>\n

\u0160kolska 1995\/1996. godina<\/strong>
\n– Sa \u017eeljom istra\u017eivanja povijesnih veza izme\u0111u Istre i otoka Krka, upoznavanja kulturno-povijesne ba\u0161tine te njegova prijateljstva zapo\u010dinju susreti \u0161kola Krk, \u017dminj i Kanfanar u Krku na inicijativu i pod vodstvom u\u010diteljice Ane Kirin\u010di\u0107 i Vilme Unuki\u0107. Izmijenjene su povelje o prijateljstvu.
\n– U\u010denici i u\u010ditelji bili su gosti O\u0160 “Vladimir Gortan” u \u017dminju gdje su upoznali dio bogate povijesne ba\u0161tine.
\n– U zavr\u0161nici \u017eupanijske smotre LIDRANO sudjelovala je u\u010denica Marina Kosi\u0107 \u010diji je literarni rad pod vodstvom Marije Ban posebno pohvaljen, pjesma “Grad od kamiki”.
\n– Na \u017eupanijsko natjecanje iz matematike plasirala se Ivana Kati\u0107
\n– Temeljem svojih rezultata na op\u0107inskom i \u017eupanijskom natjecanju, na dr\u017eavno natjecanje koje se odr\u017eavalo u Supetru, u programskom jeziku Logo , plasirao se Bruno Karabai\u0107.
\n– Laureat 28. Sabora \u010dakavskog pjesni\u0161tva je Silvija Baj\u010di\u0107, u\u010denica 6. razreda na\u0161e \u0161kole. Dobitnica je zlatnog pera za pjesmu “Bodulski te\u017eak”.
\n– Na “Novigradsko prolje\u0107e” upu\u0107eni su Marina Kosi\u0107, Marta Toma\u0161i\u0107, Bruno Karabai\u0107, Lena Franoli\u0107, Igor Hrast, Nives Hriljac uz u\u010diteljice Almu Dujmovi\u0107 i Nataliju Brn\u010di\u0107.
\n– Marko Butorac, Sr\u0111an Jereb, Anita Kosi\u0107 i Silvija Baj\u010di\u0107 uz u\u010diteljicu Anu Kirin\u010di\u0107 sudjeluju u radu Male staroslavenske akademije “Juri \u017dakan” u Ro\u010du.
\n– 17. lipnja \u0161kolu je posjetila ministrica prosvjete Lilja Voki\u0107 u pratnji pomo\u0107nika Rudolfa Vouka i pro\u010delnika \u017dupanijskog ureda za prosvjetu i kulturu, Ivana Lenca, u povodu postavljanja kamena temeljca za novu \u0161kolsku zgradu u Vrhu i tom prigodom u spomenicu upisala : “Susrela sam krasne ljude. Zahvaljujem Vam na svemu dobrom \u0161to \u010dinite za hrvatsko \u0161kolstvo”.
\n– 4. srpnja 1996.godine u crkvi Sv. Kvirina u Krku odr\u017ean je koncert “Mi\u0107ih Bodula” s repertoarom podijeljenim u tri dijela: u prvom dijelu izvodila se klasi\u010dna glazba poznatih svjetskih skladatelja, u drugom dijelu pjevane su skladbe doma\u0107ih autora, a u tre\u0107em dijelu skladbe skladane u istarskoj ljestvici<\/p>\n

\u0160kolska 1996\/1997. godina<\/strong>
\n– Po prvi put uvedeni su alternativni i besplatni ud\u017ebenici
\n– Kao \u0161to je i ina\u010de obi\u010daj, obilje\u017eeni su prigodnim programima blagdani i zna\u010dajniji datumi.
\n– Od 19. do 22. prosinca dje\u010dji zbor “Mi\u0107i Boduli” pod vodstvom Natalije Brn\u010di\u0107, udane Banov, ravnatelja \u0161kole Antona Sta\u0161i\u0107a i voditeljice \u0161kole Milane Jurina, prof. boravio je u Berlinu na poziv Generalnog konzulata Republike Hrvatske. Dje\u010dji zbor imao je tri nastupa koji su organizirani u suradnji s berlinskim parlamentom. Boravak i nastupi bili su veliko i zna\u010dajno iskustvo koji su unaprijedili daljnji rad i djelovanje Zbora.
\n– Nastavljeno je njegovanje prijateljstva uzajamnim posjetima \u0161kola iz \u017dminja i Krka.
\n– Po prvi put u\u010denici 3. i 4. razreda s u\u010diteljima Feodorom Jereb, Marijanom Jelini\u0107, Margitom Justini\u0107 i Ser\u0111om Sambli\u0107em boravili su tjedan dana u \u0161koli u prirodi “Stara Su\u0161ica”.
\n– Na \u017eupanijskoj smotri LIDRANO, u literarnom izrazu, Silvija Baj\u010di\u0107 s dvije lirske minijature “Bodulski te\u017eak” i “Na\u0161e \u010da” predlo\u017eena je za dr\u017eavni susret.
\n– Na me\u0111uop\u0107inskim natjecanjima u\u010denici \u0160kole postigli su zapa\u017eene rezultate u matematici (Vlado \u017du\u017ei\u0107, Iva Hriljac), u zemljopisu (Marin Trinajsti\u0107), u informatici (Damjan Milenkovi\u0107).
\n– Na dr\u017eavno natjecanje mladih informati\u010dara koje je odr\u017eano u Zadru natjecali su se Marko Butorac i Damjan Milenkovi\u0107
\n– Na \u010cakavskom saboru u \u017dminju sudjelovala je Helena Matija\u0161evi\u0107 s pjesmom “\u010cetire stvare” pod vodstvom u\u010diteljice Marije Ban.
\n– U\u010denici 6. razreda i u\u010diteljica Ana Kirin\u010di\u0107 sudjelovali su \u010detiri dana u radu Male ljetne \u0161kole povijesti “Franjo Glavini\u0107” u Kanfanaru i “istra\u017eivali” ostatke drevnog grada Dvigrada.<\/p>\n

\u0160kolska 1997\/1998. godina<\/strong>
\n– Tijekom drugog polugodi\u0161ta otvorena je nova \u0161kolska zgrada osnovne \u0161kole u Vrhu. Ova \u0161kola sada postaje osmorazrednom te svi u\u010denici iz podru\u010dja \u0160otoventa koji su od 5. do 8. razreda nastavljali \u0161kolovanje u Krku, ostaju u Vrhu gdje su i zapo\u010deli \u0161kolovanje.
\n– Helena Matija\u0161evi\u0107, u\u010denica 8. razreda, pod vodstvom u\u010diteljice Marije Ban, sa svojim literarnim radovima sudjeluje na natjecanju LIDRANO, “Prolje\u0107u u Ronjgima”, “Novigradskom prolje\u0107u”, a na “\u010cakavskom saboru u \u017dminju” nagra\u0111ena je za pjesmu “Svitlost”.
\n– Utemeljena je Mala staroslavenska akademija “Dr. Antun Mahni\u0107” pod vodstvom u\u010diteljice i idejne za\u010detnice Ane Kirin\u010di\u0107, uz prisustvo mnogih zna\u010dajnih ljudi poput Branka Fu\u010di\u0107a, akademika Josipa Bratuli\u0107a.
\n– Ana Kirin\u010di\u0107, u\u010diteljica povijesti promaknuta je u zvanje u\u010ditelja-mentora
\n– Na \u017eupanijska natjecanja plasirali su se :
\no Vedran Mirkovi\u0107, u\u010denik 5. razreda, iz podru\u010dja zemljopisa i osvojio je 2. mjesto. Mentor : \u017deljko Lerga.
\no Stanislav \u017du\u017ei\u0107, u\u010denik 4. razreda, iz podru\u010dja matematike. Mentorica : Feodora Jereb
\no Matija Mrakov\u010di\u0107, u\u010denica 8. razreda, iz podru\u010dja engleskog jezika. Mentorica : Meri Gr\u0161kovi\u0107
\no Informatika :
\n\u00a7 Marijan Jure\u0161i\u0107, iz programskog jezika QBasic
\n\u00a7 Marko Butorac i Igor Hrast, iz programskog jezika LOGO
\n\u00a7 Softverski radovi Marijana Jure\u0161i\u0107a, Igora Hrasta, Marka Butorca, Danijela Pajali\u0107a nagra\u0111eni su
\n– na dr\u017eavno natjecanje koje je odr\u017eano u \u010cakovcu pozvani su Marko Butorac, Marijan Jure\u0161i\u0107 \u010diji je softverski rad “Pansion 98” nagra\u0111en, te Igor Hrast \u010dije je softverski rad “Cosmetic World 1.0” pohvaljen.
\n– Za Dan \u0161kole iza\u0161ao je prvi broj \u0161kolskog lista “My Way” uz veliki doprinos 8.b razreda, u\u010diteljice Milice Pavi\u010di\u0107 i financijske pomo\u0107i Grada Krka
\n– Odr\u017ean je susret u\u010denika koji su postigli zapa\u017eene rezultate na natjecanjima i smotrama s predstavnicima Grada, a na inicijativu izdava\u010dke ku\u0107e “Profil international” \u010diji predstavnik je u\u010denike nagradio knjigama.
\n– Priredbu za Dan \u0161kole pripremili su u\u010denici 8.b razreda uz pomo\u0107 u\u010ditelja.
\n– Dan dr\u017eavnosti obilje\u017een je posjetom izlo\u017ebe “Temelji hrvatske dr\u017eavnosti” u srednjoj \u0161koli “Hrvatski kralj Zvonimir” u Krku.
\n– Od 29. svibnja do 12. lipnja postavljena je izlo\u017eba u gradskoj galeriji Decumanus “Milivoj Milo Ser\u0161i\u0107”, posthumno u sje\u0107anje na pokojnog nastavnika na\u0161e \u0160kole.
\n– Na zavr\u0161noj sve\u010danosti opro\u0161taja osmog razreda odr\u017eanoj na kraju nastavne godine, prvi put imenujemo u\u010denika generacije, a to je u\u010denica 8.a razreda Helena Matija\u0161evi\u0107.<\/p>\n

\u0160kolska 1998\/1999. godina<\/strong>
\n– Tijekom cijele \u0161kolske godine odr\u017eavana je eko-akcija ure\u0111enja \u0160kole i okoli\u0161a. Posa\u0111eno je mnogo cvije\u0107a i ukrasnog bilja.
\n– U\u010denicima se predstavilo Vatrogasno dru\u0161tvo Krk
\n– Na \u017eupanijskoj razini natjecanja \u0160kolu zastupaju u\u010denici Bruna Justini\u0107 iz engleskog jezika, Stanislav \u017du\u017ei\u0107 i Elena Didovi\u0107 iz zemljopisa, Stanislav \u017du\u017ei\u0107 iz matematike, a u informatici Ivan Hriljac i Alen Sindi\u010di\u0107 koji su tim rezultatom ostvarili sudjelovanje i na dr\u017eavnom natjecanju u informatici.
\n– Alen Sindi\u010di\u0107 nagra\u0111en je na Dr\u017eavnoj smotri softverskih radova za osnovne \u0161kole za rad “Engleski jezik”
\n– \u010cetvrti broj \u0161kolskog lista “My Way” bio je zamije\u0107en na \u0161kolskoj smotri LIDRANO
\n– Na zavr\u0161noj priredbi osmih razreda na kraju \u0161kolske godine, u\u010denicom generacije progla\u0161ena je Bruna Justini\u0107<\/p>\n

\u0160kolska 1999\/2000. godina<\/strong>
\n– Tijekom ove \u0161kolske godine dolazi do promjene ravnatelja, dosada\u0161nji ravnatelj Anton Sta\u0161i\u0107 vra\u0107a se radu u nastavi, a novim ravnateljem postaje Ser\u0111o Sambli\u0107, najprije kao vr\u0161itelj du\u017enosti, da bi za godinu dana bio kona\u010dno imenovan.
\n– Svi u\u010denici mla\u0111ih razreda uz svoje razredne u\u010ditelje boravili su i u\u010dili u \u0160koli u prirodi “Stara Su\u0161ica”
\n– \u0160kolu posje\u0107uju akademici Josip Bratuli\u0107 i Anica Nazor prilikom odr\u017eavanja znanstvenog simpozija uz 100. obljetnicu Staroslavenske akademije u Krku.
\n– Odr\u017eava se 2. saziv Male staroslavenske akademije “dr. Antun Mahni\u0107” uz gostovanje uglednih gostiju i predava\u010da kao \u0161to su dr. Josip Bratuli\u0107, dr. Anica Nazor, msg. mr. Nikola Radi\u0107, msg. dr. Franjo Vel\u010di\u0107, arheolozi Ranko Starac i Nino Novak
\n– Vesna Avsec, vjerou\u010diteljica, promaknuta je u zvanje u\u010ditelja-mentora
\n– Na \u017eupanijskim natjecanjima natjecali su se u\u010denici u hrvatskom jeziku (Ana Hriljac 7.a razred mentorica: Dinka Sta\u0161i\u0107 te Ivana Kati\u0107, 8.b razred, mentorica: Marija Ban), engleskom jeziku (Dana Ad\u017ei\u0107-Kapitanovi\u0107 i Darija Oravec, u\u010denice 8.b razreda, mentorica: Meri Gr\u0161kovi\u0107), matematici (Dino Jurina, 4.b razred, mentorica: Smiljka Ivanovi\u0107 i Stanislav \u017du\u017ei\u0107, 6.a razred mentor: Bruno Dujmovi\u0107), povijesti (Elena Didovi\u0107, 7.b razred, mentorica: Ana Kirin\u010di\u0107) i informatici (Alen Sindi\u010di\u0107 i Marin Toljani\u0107 u programskom jeziku QBasic i Marin Toljani\u0107 i Stanislav \u017du\u017ei\u0107 u programskom jeziku LOGO i Mario Depicolzuane i Alen Sindi\u010di\u0107 sa softverskim radovima, mentor: Boris Bol\u0161ec).
\n– Zahvaljuju\u0107i iznimnim rezultatima na \u017eupanijskom natjecanju u matematici, pravo natjecanja na Regionalnom natjecanju ostvarili su u\u010denici Stanislav \u017du\u017ei\u0107 i Dino Jurina. Stanislav \u017du\u017ei\u0107 zauzima 4. mjesto.
\n– U\u010denici sudjeluju na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike u Karlobagu pod vodstvom Borisa Bol\u0161eca, prof. (Marin Toljani\u0107, Stanislav \u017du\u017ei\u0107, Mario Depicolzuane, Alen Sindi\u010di\u0107)
\n– Na istom natjecanju Mario Depicolzuane pohvaljen za softverski rad “GeoInfo 2000”
\n– U knjizi “\u010cakav\u010di\u0107i pul Ronjgi” objavljena je pjesma Morene \u017du\u017ei\u0107 “Klaun i ja”
\n– Na opro\u0161tajnoj priredbi osmih razreda na kraju nastavne godine, u\u010denicom generacije progla\u0161ena je Ivana Kati\u0107<\/p>\n

\u0160kolska 2000\/2001. godina<\/strong>
\n– Uz pratnju svojih u\u010ditelja, u\u010denici starijih razreda sudjelovali su proslavi devetstote obljetnice Ba\u0161\u0107anske plo\u010de u Jurandvoru
\n– Uz Dan \u0161kole, za u\u010denike su organizirani kviz znanja i tr\u010danje krosa
\n– Na \u017eupanijskoj smotri LIDRANO, \u0161kolski list \u00abMy way\u00bb predlo\u017een je za dr\u017eavni smotru
\n– Na \u017eupanijska natjecanja uspjeli su se plasirati u\u010denici u podru\u010djima engleskog
\njezika (Ana Hriljac 8.a raz. s mentoricom Nadom Pintar), zemljopisa (Maja Harbi\u0107, 6.b i Vedran Mirkovi\u0107, 8.b s mentorom \u017deljkom Lerga), matematici (Viktor Braut 4.b s mentoricom Ksenijom Katunar, Dino Jurina 5.b s mentorom Sanjinom \u017dani\u0107em i Stanislav \u017du\u017ei\u0107 7.a s mentorom Brunom Dujmovi\u0107em) i informatici (u programskom jeziku LOGO \u2013 Jure Mati\u0107, Dino Jurina, Josip Rado\u0161evi\u0107, Stanislav \u017du\u017ei\u0107; u programskom jeziku QBasic \u2013 Stanislav \u017du\u017ei\u0107 i Franko Pavan, svi pod vodstvom mentora Borisa Bol\u0161eca). Na \u017eupanijskom natjecanju u informatici Stanislav \u017du\u017ei\u0107 u programskom jeziku Logo zauzima 1. mjesto, a u programskom jeziku QBasic 3. mjesto. Dino Jurina zauzima 2. mjesto u programskom jeziku Logo
\n– U\u010denici sudjeluju na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike u Novom Vinodolskom pod vodstvom Borisa Bol\u0161eca, prof. (Dino Jurina, Jure Mati\u0107, Stanislav \u017du\u017ei\u0107)
\n– Prvi put na Dr\u017eavnom natjecanju u informatici (DMIH) na\u0161a \u0161kola ima svoje prvake. Dino Jurina osvojio je 1. mjesto u programskom jeziku LOGO, u kategoriji u\u010denika 5. razreda. Stanislav \u017du\u017ei\u0107 osvojio je 1. mjesto na istom natjecanju i istom programskom jeziku u kategoriji u\u010denika 7. razreda.
\n– Odr\u017eava se \u010detvrti saziv Male staroslavenske akademije “Dr. Antun Mahni\u0107” s temama:
\n1. Kr\u010dki biskup Antun Mahni\u0107 i Staroslavenska akademija u Krku
\n2. Vid Omi\u0161ljanin pi\u0161e BREVIJAR \u2013 1396, uz 605. obljetnicu
\n– Na\u0161a \u0161kola je doma\u0107in “Ljetnom kampu mladih informati\u010dara Hrvatske<\/p>\n

\u0160kolska 2001\/2002. godina<\/strong>
\n– u\u010ditelj informatike Boris Bol\u0161ec, povodom Svjetskog dana u\u010ditelja, dobiva ministrovo priznanje zbog iznimnih rezultata u radu s u\u010denicima na izbornoj nastavi informatike \u010dija kruna su natjecateljski nastupi na Dr\u017eavnim natjecanjima iz informatike i na smotri softverskih radova
\n– Ove i idu\u0107ih godina u\u010denici prire\u0111uju izlo\u017ebe likovnih radova u suradnji s Centrom za kulturu Grada Krka pod vodstvom u\u010diteljice Alme Dujmovi\u0107
\n– Prvi put je odr\u017ean humanitarni Bo\u017ei\u0107ni koncert u\u010denika
\n– U\u010diteljica likovne kulture Alma Dujmovi\u0107 postaje mentorica u \u0161koli dje\u010djeg stvarala\u0161tva “Novigradsko prolje\u0107e”
\n– \u0160kola postaje \u017eupanijsko sredi\u0161te za povijest
\n– Na \u017eupanijskoj smotri LIDRANO, u kategoriji literarnog izraza, sudjelovala je Lucija Justi\u0107 iz 6.b razreda s pjesmom \u00ab\u017dena \u00ab i Doris Mr\u0161i\u0107 iz 5.b razreda s pjesmom \u00abLjubav\u00bb. Uredni\u0161tvo \u0161kolskog lista \u00abMy way\u00bb s urednicom Martinom Bol\u0161ec iz 8.a razreda, sudjelovalo je u kategoriji \u0161kolskih listova.
\n– Na \u017eupanijskom natjecanju natje\u010du se u\u010denici iz poznavanja hrvatskog jezika (Jelena Orli\u0107, Maja Harbi\u0107 iz 7.b i Luka Ad\u017ei\u0107-Kapitanovi\u0107 iz 7.a razreda s mentoricom Dinkom Sta\u0161i\u0107), engleskog jezika (Ana-Marija Parac i Mirna Hriljac iz 8.a razreda s mentoricom Meri Gr\u0161kovi\u0107), matematike Dino Jurina iz 6.b i Josip Rado\u0161evi\u0107 iz 8.a razreda s mentorom Sanjinom \u017dani\u0107em te Stanislav \u017du\u017ei\u0107 iz 8.a razreda s mentorom Brunom Dujmovi\u0107em), fizike (Ana-Marija Parac i Franko Pavan iz 8.a razreda uz mentora Sanjina \u017dani\u0107a) i informatike (u programskom jeziku Logo \u2013 Dino Jurina 6.b, Stanislav \u017du\u017ei\u0107 8.a razred; u programskom jeziku QBasic – Dino Jurina, Jelena Orli\u0107 7.b razred, i Stanislav \u017du\u017ei\u0107; smotra softverskih radova \u2013 Luka Ad\u017ei\u0107-Kapitanovi\u0107 i Josip Rado\u0161evi\u0107 iz 7.a razreda, Dino Jurina iz 6.b i Viktor Braut iz 5.b razreda, Stanislav \u017du\u017ei\u0107 i Luka Drpi\u0107 iz 8.a razreda). Na \u017eupanijskom natjecanju u informatici u programskom jeziku QBasic u kategoriji u\u010denika 5. i 6. razreda Dino Jurina zauzeo je 1. mjesto, dok je u istom programskom jeziku za kategoriju u\u010denika 7. i 8. razreda Stanislav \u017du\u017ei\u0107 zauzeo 3. mjesto
\n– U\u010denici sudjeluju na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike u Umagu pod vodstvom Borisa Bol\u0161eca, prof. (Dino Jurina, Stanislav \u017du\u017ei\u0107, Luka Ad\u017ei\u0107-Kapitanovi\u0107 , Josp Rado\u0161evi\u0107 i Luka Drpi\u0107)
\n– Dino Jurina je ponovno prvak na Dr\u017eavnom natjecanju u informatici (DMIH) u programskom jeziku QBasic\/Pascal, u kategoriji u\u010denika 6. razreda
\n– O\u0160 “Fran Krsto Frankopan” Krk progla\u0161ena je za najbolju \u0161kolu na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike, zahvaljuju\u0107i postignutim rezultatima u\u010denika na\u0161e \u0161kole te P\u0160 “Duba\u0161nica”
\n– Na zavr\u0161noj priredbi u\u010denika osmih razreda, progla\u0161eni su u\u010denici generacije: Martina Bol\u0161ec iz 8.a i Ana-Marija Parac iz 8.b razreda
\n– I ove je godine na\u0161a \u0161kola doma\u0107in “Ljetnom kampu mladih informati\u010dara Hrvatske”<\/p>\n

\u0160kolska 2002\/2003. godina<\/strong>
\n– Papa Ivan Pavao II. posjetio je Hrvatsku po drugi put. U\u010denici i u\u010ditelji \u0161kole do\u010dekali su ga i pozdravili u blizini aerodroma Rijeka
\n– Odr\u017eana je manifestacija “Dje\u010dji EX tempore” pod vodstvom u\u010diteljice Alme Dujmovi\u0107
\n– Na dje\u010djem festivalu “Kvarneri\u0107” za najbolji idiom nagra\u0111ena je pjesma “Ulika”na tekst Filipa Kopanice nastao u literarnoj radionici pod vodstvom Marije Ban i glazbu nastalu u glazbenoj radionici pod vodstvom Ane Jagi\u0107-Alji\u0107. Pjesmu je otpjevala Kristina Leki\u0107.
\n– Organizirana je prodajna izlo\u017eba bo\u017ei\u0107nih \u010destitki izra\u0111enih na satovima likovne kulture.
\n– Odr\u017ean je po drugi put Bo\u017ei\u0107i koncert
\n– Novac koji je zara\u0111en prodajom bo\u017ei\u0107nih \u010destitki i dobrovoljnih priloga na Bo\u017ei\u0107nom koncertu prilo\u017een je u humanitarne svrhe.
\n– Obavljena su arheolo\u0161ka istra\u017eivanja oko \u0161kole
\n– Obnavljaju se zidine uz \u0161kolu
\n– Ana Kirin\u010di\u0107, u\u010diteljica povijesti sa zvanjem mentora, promaknuta je u zvanje u\u010ditelja-savjetnika
\n– Na \u017eupanijskim natjecanjima natjecali su se u\u010denici iz podru\u010dja matematike (Mario Zahija iz 4.b razreda s mentoricom Loretom Galovi\u0107 i zauzima izvrsno 2. mjesto, Dora Lucija Mati\u0107 iz istog razreda s istom mentoricom i Dino Jurina iz 7.b razreda s mentorom Sanjinom \u017dani\u0107em), fizike (Josip Rado\u0161evi\u0107 iz 8.a razreda s mentorom Sanjinom \u017dani\u0107em), kemije (Dino Jurina iz 7.b razreda s mentoricom Nadom Sio\u010di\u0107 i zauzima 4. mjesto), povijesti (Elvis Nuhanovi\u0107 s mentoricom Anom Kirin\u010di\u0107) i informatike. Zahvaljuju\u0107i izvrsnom plasmanu na \u017eupanijskom natjecanju iz matematike, u\u010denik 4.b razreda, Mario Zahija natje\u010de se i na Regionalnom natjecanju
\n– \u0160kola je doma\u0107in \u017eupanijskom natjecanju iz informatike na kojem se natje\u010du.: u kategoriji programskog jezika Logo \u2013 Nino Marevi\u0107 iz 5.a razreda, Viktor Braut i Matej Mihali\u0107 iz 6.b te Dino Jurina iz 7.b razreda.; u programskom jeziku QBasic \u2013 Viktor Braut iz 6.b i Dino Jurina iz 7.b razreda; u kategoriji softverskih radova \u2013 zajedni\u010dke radove imali su Luka Ad\u017ei\u0107-Kapitanovi\u0107 i Josip Rado\u0161evi\u0107 iz 8.a razreda te Dino Jurina 7.b i Viktor Braut 6.b razred. U programskom jeziku Logo Viktor Braut u skupini u\u010denika petih i \u0161estih razreda zauzima 1. mjesto, u programskom jeziku QBasic u skupini u\u010denika petih i \u0161estih ponovno Viktor Braut zauzima 2. mjesto, dok u skupini u\u010denika sedmih i osmih razreda, Dino Jurina (7.b razred) zauzima 2. mjesto. Softverski radovi na\u0161ih u\u010denika su nagra\u0111eni.
\n– U\u010denici sudjeluju na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike u Cresu pod vodstvom Borisa Bol\u0161eca, prof. (Dino Jurina, Viktor Braut, Luka Ad\u017ei\u0107-Kapitanovi\u0107, Josip Rado\u0161evi\u0107)
\n– Na dr\u017eavnom natjecanju u informatici Dino Jurina osvaja 3. mjesto u kategoriji u\u010denika 7. razreda u programskom jeziku QBasic\/Pascal te je nagra\u0111en za softverski rad “Matematika 6” koji je izradio uz suradnju tako\u0111er nagra\u0111enog u\u010denika Viktora Brauta. Softverski rad Luke Ad\u017ei\u0107a-Kapitanovi\u0107a i Josipa Rado\u0161evi\u0107a po nazivom \u00abFizika 2.0\u00bb, pohvaljen je.
\n– Po drugi put O\u0160 “Fran Krsto Frankopan” Krk progla\u0161ena je za najbolju \u0161kolu na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike, zahvaljuju\u0107i postignutim rezultatima u\u010denika na\u0161e \u0161kole te P\u0160 “Duba\u0161nica”
\n– Na zavr\u0161noj priredbi u\u010denika osmih razreda, progla\u0161eni su u\u010denici generacije: Luka Ad\u017ei\u0107-Kapitanovi\u0107 iz 8.a i Jelena Orli\u0107 iz 8.b razreda<\/p>\n

\u0160kolska 2003\/2004. godina<\/strong>
\n– 28. studenog \u0160kola je bila doma\u0107in jednodnevne posjete Krku Prvog Hrvatskog simpozija o nastavi povijesti
\n– 20. studenog odr\u017eana je sve\u010danost postpisivanja sporazuma o sufinanciranju radova na izgradnji nove \u0161kolske zgrade. Sporazum su potpisali: \u017eupan Primorsko-goranske \u017eupanije, Zlatko Komadina, gradona\u010delnik Krka, Darijo Vasili\u0107 i direktor GP \u00abKrk\u00bb, Josip Puri\u0107
\n– krajem studenog zapo\u010dinjemo sa selidbu u zgradu u kojoj je do tada odr\u017eavana nastava za u\u010denike od prvog do \u010detvrtog razreda
\n– u prosincu zapo\u010dinjemo rad u dvije smjene, stara \u0161kola se po\u010dinje ru\u0161iti, a nova graditi i nicati pred na\u0161im o\u010dima.
\n– Odr\u017ean tre\u0107i Bo\u017ei\u0107ni koncert \u010diji prihod je doniran u humanitarne svrhe
\n– Na \u017eupanijskim natjecanjima sudjeluju u\u010denici iz fizike (Dino Jurina 8.b razred s mentorom Sanjinom \u017dani\u0107em), kemije (Viktor Braut 7.b razred s mentoricom Nadom Sio\u010di\u0107), povijesti (Nino Marevi\u0107 i Mihaela Kraljek iz 7.a razreda s mentoricom Anom Kirin\u010di\u0107) i informatike (u programskom jeziku Logo \u2013 Stefano Stani\u0107 iz 5.a, Mario Zahija iz 5.b, Viktor Braut iz 7.b i Dino Jurina iz 8.b razreda; programski jezik QBasic \u2013 Martin Katunar iz 6.a, Silvija Lu\u0161i\u0107 iz 6.b , Dino Juirna iz 8.b, Viktor Braut i Matej Mihali\u0107 iz 7.b razreda; smotra softverskih radova \u2013 Tomislav Jozi\u0107 8.a, Gordan Neki\u0107 i Tomislav Odoba\u0161i\u0107 iz 4. razreda te Dino Jurina iz 8.b razreda). Na \u017eupanijskom natjecanju u informatici Viktor Braut osvaja dva puta tre\u0107e mjesto (u programskom jeziku Logo i QBasic za kategorije u\u010denika sedmih i osmih razreda), Martin Katunar osvaja 2. mjesto u programskom jeziku Logo za kategoriju u\u010denika petih i \u0161estih razreda, dok Dino Jurina osvaja 1. mjesto u programskom jeziku QBasic za kategorije u\u010denika sedmih i osmih razreda i biva nagra\u0111en za svoj softverski rad. U kategoriji softverskih radova, osim Dina, nagra\u0111eni su Tomislav Jozi\u0107 i Gordan Neki\u0107, a pohvaljen je Tomislav Odoba\u0161i\u0107.
\n– U\u010denici sudjeluju na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike u Vara\u017edinu pod vodstvom Borisa Bol\u0161eca, prof. (Dino Jurina, Viktor Braut, Martin Katunar i Tomislav Jozi\u0107)
\n– Dino Jurina pohvaljen je na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike (DMIH) za softverski rad “Ispiti i vje\u017ebe”.
\n– I te\u0107i put O\u0160 “Fran Krsto Frankopan” Krk progla\u0161ena je za najbolju \u0161kolu na Dr\u017eavnom natjecanju iz informatike zahvaljuju\u0107i postignutim rezultatima u\u010denika na\u0161e \u0161kole te P\u0160 “Duba\u0161nica”
\n– Na zavr\u0161noj priredbi u\u010denika osmih razreda, za u\u010denike generacije progla\u0161eni su Ana \u017dic iz 8.a razreda i Dino Jurina iz 8.b razreda<\/p>\n

U ovom prikazu ima mnogo ponavljanja, bilo ih je nemogu\u0107e izbje\u0107i. Podrazumijeva se da je \u0160kola obilje\u017eavala sve va\u017enije blagdane i zna\u010dajne datume prigodnim programima. Va\u017eno je napomenuti da je za sudjelovanje u\u010denika na \u00abNovigradskom prolje\u0107u\u00bb, za tiskanje svih brojeva \u0161kolskog lista \u00abMy Way\u00bb, odr\u017eavanje Male satroslavenske akademije \u00abDr. Antun Mahni\u0107\u00bb, bila potrebna i financijska potpora koju nam je uvijek pru\u017ealo Poglavarstvo Grada Krka. Na zavr\u0161nim priredbama opro\u0161taja osmih razreda Grad Krk je nagra\u0111ivao u\u010denike koji su svih osam godina \u0161kolovanja zavr\u0161ili odli\u010dnim uspjehom. Od 2001. godine, Grad Krk nagra\u0111ivao je u\u010denike i njihove mentore nov\u010danim nagradama za sudjelovanje na Dr\u017eavnim natjecanjima i osvojena prva tri mjesta na istima. Grad Krk je sudjelovao u opremanju \u0161kolske knji\u017enice knjigama, a posebno je financirao opremanje na\u0161e informati\u010dke u\u010dionice. Zahvaljuju\u0107i Gradu Krku, u na\u0161oj \u0161koli omogu\u0107eno je izvo\u0111enje izborne nastave stranih jezika: njema\u010dkog i talijanskog te u samom po\u010detku i izborne nastave informatike<\/p>\n

[mls_h1]Izgradnja osnovne \u0161kole u Krku[\/mls_h1]
\n<\/strong>
\nKako je povijest osnovnog \u0161kolstva u Gradu Krku detaljno obra\u0111ena u drugim \u010dlancima ove knjige, moj osvrt vezan je isklju\u010divo za tijek gradnje nove zgrade osnovne \u0161kole u Krku.<\/p>\n

Prostorni uvjeti osnovnog \u0161kolstva u Krku<\/strong>
\nNa prostoru nove zgrade osnovne \u0161kole u Krku donedavno je stajala zgrada \u0111a\u010dkog doma koja potje\u010de iz daleke 1933. godine. 1974. god. preure\u0111ena je za potrebe osnovne \u0161kole koja je do tada bila u dana\u0161njoj zgradi Poglavarstva Grada Krka.
\nKoriste\u0107i povijesne izvore dolazimo do podatka da je osnovno \u0161kolstvo u Krku svoju djelatnost tijekom pro\u0161losti uvijek obavljalo u nenamjenski gra\u0111enim prostorima. Zgrada koja se upravo daje na kori\u0161tenje je prva namjenski gra\u0111ena zgrada osnovne \u0161kole u Krku.
\nZna\u010dajno je naglasiti da se gra\u0111evina stare \u0161kole svojom veli\u010dinom i oblikovanjem nikako nije uklapala u \u00absliku grada\u00bb \u0161to je jasno vidljivo iz snimaka panorame grada s istoka, te snimaka gra\u0111evine iz blizine, kao i odnosa korpusa \u0161kole prema korpusu crkve i samostana koji se nalaze u neposrednoj blizini.
\nStara, derutna zgrada nije odgovarala ni funkcionalno, ni tehni\u010dki, ni svojim gra\u0111evinskim stanjem potrebama suvremene \u0161kole. Krov koji je vi\u0161e puta popravljan, stare vodovodne i elektroinstalacije bile su konstantan problem u odr\u017eavanju zgrade. Stolarija je bila u vrlo lo\u0161em stanju, djelomi\u010dno trula. Nekoliko prozorskih okvira domar je bio prisiljen u\u010dvrstiti \u010davlima kako ne bi pali na u\u010denike ili slu\u010dajne prolaznike u Frankopanskoj ulici. U nekoliko navrata bilo je situacija kad je cijelo okno palo na ulicu, no sre\u0107om bez ve\u0107ih posljedica. Nerijetko su padali komadi fasade i prozorskih nadvoja. Tijekom 2000. god. inspektor rada zabranio je odr\u017eavanje nastave na gornjim katovima zgrade zbog proki\u0161njavanja krova. Tro\u0161kovi grijanja bili su sve ve\u0107i ili bolje re\u010deno bilo je, uz istu potro\u0161nju, sve hladnije u u\u010dionicama. Parket u u\u010dionicama je pocrnio, te vi\u0161e nije bilo mogu\u0107e prebrusiti ga i lakirati. S obzirom da je ispod parketa bila \u0161upljina (u ve\u0107em dijelu \u0161kole nije bilo betonskih plo\u010da) to je bilo carstvo mi\u0161eva. Zato nije \u010dudila \u010desta intervencija djelatnika deratizacije. WC-i su posebna pri\u010da. Problemi sa septi\u010dkom jamom, te\u0161ko\u0107e u otklanjanju neugodnih mirisa, nepostojanje gradske kanalizacije…<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ideja o gradnji<\/strong>
\nIdeja o gradnji nove zgrade osnovne \u0161kole potje\u010de jo\u0161 s kraja 80.-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a kada je procijenjeno da uvjeti u postoje\u0107oj zgradi ne udovoljavaju potrebama suvremene nastave. Dugo se dvojilo na koji na\u010din do\u0107i do boljih uvjeta. Bilo je ideja o adaptaciji i nadogradnji postoje\u0107e zgrade, ideja o preseljenju na drugu lokaciju i na kraju ideja o izgradnji nove \u0161kole na postoje\u0107oj lokaciji.
\nSvim predlaga\u010dima zajedni\u010dka je plemenita ideja da se kr\u010dkim u\u010denicima omogu\u0107e bolji uvjeti \u0161kolovanja i odrastanja.<\/p>\n

Doga\u0111aji koji su prethodili gradnji \u0161kole<\/strong>
\nPo mom sudu dva su klju\u010dna doga\u0111aja usmjerila aktivnosti u pogledu po\u010detka radova na izgradnji osnovne \u0161kole u Krku:
\n1. Sjednica Gradskog vije\u0107a odr\u017eana je 20. srpnja 2000. godine u blagovaonici stare \u0161kole, uz tradicionalna jela i pi\u0107a, te s pogledom na strop koji je prijetio uru\u0161avanjem. Dio se ve\u0107 prethodno uru\u0161io. Osje\u0107aji koje su izazivali mirisi i okusi doma\u0107ih specijaliteta bili su reme\u0107eni osje\u0107ajima neugode zbog prijetnji koje su stizale odozgo. Bila je to dodatna motivacija gradskim vije\u0107nicima koji su trebali izglasati da njihova djeca \u0161to prije napuste takve, pod \u017eivot opasne, uvjete rada. Sve nedoumice su otklonjene pa je odluka donijeta jednoglasno.
\nBio je to hrabar potez gradona\u010delnika Darija Vasili\u0107a jer u tom trenutku nisu bili poznati izvori iz kojih \u0107e se financirati ova kapitalna investicija.
\n2. Tijekom listopada 2001. birao se idejni projekt nove \u0161kole. U jednom trenutku do\u0161ao je u pitanje izbor idejnog rje\u0161enja te smo do\u0161li u pat poziciju. \u010clanovi gradskih odbora razi\u0161li su se u mi\u0161ljenjima, te su se pojavile grupe koje su inzistirale na svom \u00abnajkvalitetnijem\u00bb rje\u0161enju. Svatko je argumentirano branio svoje stavove, te se \u010dinilo da ne\u0107e biti konsenzusa. U jednom trenutku \u010duo se prijedlog da se isti odbori sastanu za 15 dana. Klju\u010dan trenutak dogodio se kada je vije\u0107nik Romeo Jurina svojim autoritetom rekao: \u00abLjudi, ne izlazimo iz ove prostorije dok ne usuglasimo stavove, jer u protivnom ne\u0107emo graditi \u0161kolu\u00bb. Bilo je to vrijeme kad nismo smjeli gubiti na tempu, vrijeme kada je financijska konstrukcija bila gotovo zaokru\u017eena, vrijeme kada se donose prora\u010duni za sljede\u0107u godinu, te bi svaka odgoda izbora projekta direktno ugrozila radnje koje su kasnije uslijedile. Tako\u0111er, vrlo je va\u017ean bio stav Konzervatorskog odjela iz Rijeke koji je inzistirao na odabranom rje\u0161enju. Svoj stav potkrijepili su sljede\u0107im kriterijima: urbanizam, oblikovanje, funkcionalnost i cijena.
\nKona\u010dno, \u010dlanovi odbora usuglasili su svoja mi\u0161ljenja i gledi\u0161ta, pa je Gradsko vije\u0107e 29. listopada 2001. donijelo odluku kojom se za izgradnju zgrade osnovne \u0161kole u Krku izabire idejno rje\u0161enje \u00ab\u0160kola u gradu, grad u \u0161koli\u00bb autora \u00abRandi\u0107\u2013Turato\u00bb d.o.o. iz Rijeke.<\/p>\n

Osim spomenutih, po\u010detku radova prethodile su brojne aktivnosti. Navodim samo neke:
\n\u2022 Izra\u0111ene su studije povoljnosti lokacije i izabrana je postoje\u0107a lokacija \u0161kole kao najpovoljnija za izgradnju nove \u0161kole (studeni 2000. godine);
\n\u2022 Paralelno s tim aktivnostima usvojen je Urbanisti\u010dki plan ure\u0111enja naselja Krk, kao preduvjet za isho\u0111enje lokacijske i gra\u0111evne dozvole;
\n\u2022 Grad Krk, Primorsko-goranska \u017eupanija i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo ugovorili su na\u010din financiranja ove investicije;
\n\u2022 U suradnji s Ministarstvom kulture-Konzervatorskim odjelom u Rijeci saniran je gradski bedem (65 m) koji se prote\u017ee uz parcelu \u0161kole do dje\u010djeg vrti\u0107a, te su obavljeni arheolo\u0161ki radovi u dvori\u0161tu osnovne \u0161kole. Tijekom iskopa prona\u0111ena je cisterna iz rimskog razdoblja koja je restaurirana i prekrivena adekvatnim staklom, te je mogu\u0107a prezentacija zainteresiranim posjetiteljima. Cisterna se nalazi ispod u\u010dionice razredne nastave.
\n\u2022 Izgra\u0111ena je kanalizacijska mre\u017ea koja je omogu\u0107ila spajanje nove \u0161kolske zgrade na kanalizacijski sustav;
\n\u2022 23. prosinca 2002. godine izdana je gra\u0111evna dozvola, \u010dime su u cijelosti dovr\u0161ene pripreme za izgradnju objekta.<\/p>\n

Na natje\u010daju je za izvoditelja radova izabrano Gra\u0111evinsko poduze\u0107e \u00abKrk\u00bb iz Krka. Nadzor je povjeren Tehni\u010dkom fakultetu iz Rijeke, a opremu je dostavila tvrtka \u00abComet\u00bb iz Krka. Za \u0161efa gradili\u0161ta imenovan je Sretan Galjani\u0107.<\/p>\n

Doga\u0111aji i organizacija nastave tijekom ru\u0161enja stare i gradnje nove zgrade
\nPrije po\u010detka ru\u0161enja dogovoren je re\u017eim kretanja pje\u0161aka do \u0161kole i dje\u010djeg vrti\u0107a. U dogovoru sa Sretanom Galjani\u0107em-voditeljem gradili\u0161ta, Irenom \u017dic-Orli\u0107 -ravnateljicom Dje\u010djeg vrti\u0107a \u00abKatarina Frankopan\u00bb i Brunom Dujmovi\u0107em-voditeljem \u0161kole, regulirano je kretanje dijelom Frankopanske ulice tj. izme\u0111u dviju \u0161kolskih zgrada. Ulaz u \u0161kolsko dvori\u0161te otvoren je s Trga kr\u010dkih glagolja\u0161a. Do \u0161kole i dje\u010djeg vrti\u0107a privremeno se stizalo alternativnim pravcima \u2013 Ulicom Petra \u017dgalji\u0107a i Ulicom Jurja Kri\u017eani\u0107a uz Benediktinski samostan. Nastava nije prekidana niti jedan dan.
\nRu\u0161enju je prethodilo preseljenje sve vrijednije imovine u zgradu ni\u017eih razreda, a velik dio opreme podijeljen je podru\u010dnim \u0161kolama. Velik posao trebalo je odraditi tijekom preseljenja u zgradu ni\u017eih razreda. Posao su odradili u\u010denici i djelatnici \u0161kole a uz koordinaciju voditelja \u0161kole Bruna Dujmovi\u0107a. Zbog zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a, Bruna Dujmovi\u0107a je u sije\u010dnju 2005. zamijenila Milana Jurina koja je preuzela zahtjevne poslove pripreme useljenja u novu zgradu.
\nRu\u0161enje zgrade zapo\u010delo je u nedjelju, 7. prosinca 2003. god. Bio je to doga\u0111aj koji je, unato\u010d lo\u0161im vremenskim prilikama, privukao pozornost velikog broja gra\u0111ana. Nije upotrijebljen dinamit, ve\u0107 je zgrada ru\u0161ena uz pomo\u0107 specijalnog stroja koji lomi zgradu dio po dio. Na taj na\u010din sprije\u010dena je bilo kakva \u0161teta na okolnim kulturno-povijesnim spomenicima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ru\u0161enjem zgrade vi\u0161ih razreda uklonjena je kotlovnica koja je opslu\u017eivala i zgradu ni\u017eih razreda. Zbog toga je montirana privremena toplovodna kotlovnica u zgradi ni\u017eih razreda.
\nNastava se odvijala u zgradi ni\u017eih razreda, u dvije smjene. S obzirom da su nedostajale dvije u\u010dionice, izborna nastava stranih jezika organizirana je u prostorijama Srednje \u0161kole \u00abHrvatski kralj Zvonimir\u00bb Krk, a vjeronauk u prostoriji \u017dupe Krk. Uprava \u0160kole koristila je doma\u0107instvo Vatrogasne postrojbe Grada Krka.
\nBilo je naporno raditi u takvim, ote\u017eanim uvjetima, u su\u017eivotu sa strojevima, bukom i pra\u0161inom. Me\u0111utim, svakodnevne promjene na gradili\u0161tu, izrastanje nove, moderne i prije svega funkcionalne zgrade, polako su gasile glasove nezadovoljnika kojih je svakim danom bilo sve manje. Strpljivost i po\u017ertvovnost u\u010denika, roditelja i djelatnika \u0161kole isplatila se jer \u0107e uvjeti rada u novoj zgradi biti iznadprosje\u010dni s obzirom na pedago\u0161ki standard ostalih \u0161kola u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n

Zanimljivo je da je u kamenu temeljcu iz 1933. god. bila ugra\u0111ena povelja koju smo pri kopanju temelja za novu \u0161kolu poku\u0161ali na\u0107i. Me\u0111utim, povelja nije sa\u010duvana jer je tijekom proteklog razdoblja u kamen temeljac prodrla voda.<\/p>\n

Funkcionalnost nove zgrade<\/strong>
\nU vi\u0161im razredima nastava \u0107e se odr\u017eavati u specijaliziranim u\u010dionicama s pripadaju\u0107im kabinetima, a u\u010denici ni\u017eih razreda imat \u0107e ispred svake u\u010dionice dvori\u0161te koje se mo\u017ee koristiti kao igrali\u0161te ili u\u010dionica na otvorenom.
\nZanimljivo je napomenuti da zgrada nema stepenica, ve\u0107 se visinske razlike svladavaju rampama. Time je i djeci s invaliditetom omogu\u0107eno nesmetano kretanje. Tako\u0111er, za takvu djecu izgra\u0111eni su zasebni WC-i \u010dime se na human na\u010din sva djeca uklju\u010duju u odgojno-obrazovni proces.
\nPosebno su, u funkcionalnom smislu, vrijedni prostori produ\u017eenog boravka i bibliote\u010dno-informacijskog centra koji su opremljeni modernom opremom \u010dime se otvaraju mogu\u0107nosti organizacije raznih izvannastavnih i izvan\u0161kolskih aktivnosti, primjerice: predavanja, prezentacije, susreti s umjetnicima…
\n\u0160kola je bogata i drugim sadr\u017eajima o \u010demu, u svojem \u010dlanku, pi\u0161e projektant Idis Turato.<\/p>\n

I na kraju:<\/strong>
\nOtvaranjem nove zgrade osnovne \u0161kole u Krku u\u010dinjen je povijesni iskorak u razvoju \u0161kolstva Grada Krka. Svima nama to je motivacija za jo\u0161 kvalitetniji rad. Posebno se zahvaljujem Gradu Krku i Primorsko-goranskoj \u017eupaniji koji su osjetili potrebu ulo\u017eiti velik novac u izgradnju ovog modernog zdanja i time pokazali svoje opredjeljenje prema obrazovanju i na\u0161oj budu\u0107nosti.
\nTime jo\u0161 nisu u potpunosti rije\u0161eni problemi s prostorom u \u0161kolstvu. Pred nama je 2. faza izgradnje osnovne \u0161kole u Krku, tj. izgradnja sportske dvorane i vanjskog igrali\u0161ta nasuprot nove \u0161kole, te preseljenje dje\u010djeg vrti\u0107a na drugu lokaciju. Iskreno se nadam da \u0107e ti projekti biti realizirani u ovom desetlje\u0107u. Vjerujem da \u0107e generacije Kr\u010dana znati cijeniti napore \u010delni\u0161tva ukoliko realiziraju ove ambiciozne planove.<\/p>\n

Ser\u0111o Sambli\u0107
\nRavnatelj O\u0160 \u201cF.K.Frankopan\u201d Krk
\n[mls_h1]\u0160kola u gradu, grad u \u0161koli[\/mls_h1]
\n<\/strong>
\nOsnovne \u0161kola \u00abFran Krsto Frankopan\u00bb u Gradu Krku nalazi se na sjevernoisto\u010dnom rubu staroga grada ome\u0111enog srednjovjekovnim gradskim bedemom. \u0160kola predstavlja spoj urbane mase s kompleksom samostanskih crkava sv. Franje i crkve Gospe od zdravlja (Sv.Mihovil), nekada\u0161nje opatijske crkve smje\u0161tene uz sjeverna gradska vrata. Postoje\u0107i samostanski kompleks formiran je oko trga na kojem se nalazi \u00abstari dom\u00bb koji se u drugoj fazi izgradnje \u0161kole uklanja i nadomje\u0161\u0107uje kompleksom dvorane s prate\u0107im sadr\u017eajima.
\nOvim projektom \u0161kola postaje generator urbane aktivnosti grada te koristi postoje\u0107e elemente konteksta, prepoznatih u elementima gradske ulice-kale i trga kao okvira za nizanje javnih i dru\u0161tvenih sadr\u017eaja \u0161kole. Uz postoje\u0107i trg i ulicu smje\u0161teni su ulaz u \u0161kolu, prostor za vi\u0161e namjena (PVN), bibliote\u010dno informacijski centar, restoran, ulaz za zaposlene i roditelje, klupski prostor, sportska dvorana, prodavaonica sportske opreme, kafe bar.
\nDrugi ve\u017ean element konteksta i presudan element komponiranja kompleksa \u0161kole predstavlja gradski bedem. Rekonstrukcija gradskog bedema, njegova kvalitena konzervatorska prazentacija i ponovno vra\u0107anje u sliku i memoriju stanovnika, posjetitelja Grada, predstavlja sastavni dio revitalizacije sjevernih gradskih vrata te s kompleksom \u0161kole i samostana \u010dini nedjeljivu cjelinu.
\nOvim se projektom poku\u0161alo gra\u0111evinu \u0161kole maksimalno udaljiti od gradskih zidina kako svojim volumenom i tektonikom pojedinih funkcionalnih sklopova ne bi konkurirali potezu bedema. Gra\u0111evina tlocrtnim meandrom slijedi isto\u010dnu granicu parcele, po\u0161tuje postoje\u0107u okolnu izgradnju, ali istovremeno prati razlike u visinama postoje\u0107eg terena i nagiba bedema. Kao rezultat ovih polaznih osnova, tlocrt \u0161kole koncipiran je u vi\u0161e razina. Ulazni prostor s prostorom za vi\u0161e svrha i blagavaonicom i kompjuterskom radionicom prati nagib ulice, dok razredi u prizemlju s pripadaju\u0107im vanjskim prostorom slijede topografiju terena uz gradski bedem. Prostor u\u010dionice za tehni\u010dki odgoj poluukopan je na isto\u010dnom dijelu parcele te ne remeti mir okolnih razreda. Prilagodbe terenu rezultirale su i karakteristi\u010dnim razlomljenim oblikom gra\u0111evine koji te\u010de u laganom nagibu od najvi\u0161e kote uz prostor trga i samostanskog kompleksa preko ulice i ulaznog hola do hodnika s razredima i gra\u0111evinom vrti\u0107a na ju\u017enom kraju parcele, koriste\u0107i elemente blagih pje\u0161a\u010dkih rampi kao prostornog katalizatora me\u0111u funkcionalnim sklopovima gra\u0111evine.<\/p>\n

\"\"
\n\u0160kola u prizemlju gra\u0111evine sadr\u017ei ulazni hol s prostorom za vi\u0161e svrha, kompjuterskom radionicom i bibliotekom, blagovaonicom i pripadaju\u0107im gospodarstvom, spremi\u0161tem te gospodarskim ulazom i ulazom za zaposlene. Preko ulaznog hola ulazi se u predprostor razredne nastave i u\u010dionice ni\u017eih razreda. Tijekom izgradnje \u0161kole, prilikom arheolo\u0161kih istra\u017eivanja, prona\u0111eni su ostaci kasnoanti\u010dke cisterne koji su prezentirani u jednoj od u\u010dionica razredne nastave. Ovim rje\u0161enjem omogu\u0107eno je funkcionalno odvajanje razreda i javnih sadr\u017eaja \u0161kole koji mogu slu\u017eiti i drugim korisnicima izvan vremena rada \u0161kole. Uz postoje\u0107u izgradnju na zapadnom dijelu parcele, formiran je mali \u00abklaustar\u00bb kao memorija na gradska dvori\u0161ta oko kojeg su orijentirani razred i hodnici te u\u010dionica fizike, biologije i kemije na katu gra\u0111evine. U sredini ovog otvorenog dijela \u0161kole nalazi se prostor produ\u017eenog boravka s vlastitim ulazom s ju\u017ene granice parcele.
\nNa katu gra\u0111evine nalazi se kompleks zbornice s uredima administracije, tajni\u0161tva, stru\u010dne razvojne slu\u017ebe arhive, uredom ravnatelja te prostorom za primanje roditelja i stranaka. Iznad u\u010dionica razedne nastave nalazi se kompleks kabinetske nastave s pripadaju\u0107im predprostorom. Veza izme\u0111u prizemlja i kata osigurana je blagom rampom koja povezuje eta\u017ee i me\u0111upodeste \u0161kole. U suterenu gra\u0111evine nalazi se prostor u\u010dionice tehni\u010dkog odgoja, prostor domara, pomo\u0107ne prostorije i kotlovnica.<\/p>\n

Sa\u0161a Randi\u0107 i Idis Turato, arhitekti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

[mls_h1]Osnovno \u0161kolstvo u IX.stolje\u0107u[\/mls_h1] \u010citaju\u0107i podatke u razli\u010ditim izvorima o otoku Krku lako je mogu\u0107e zaklju\u010diti koliki je bio broj pismenih ljudi po\u010detkom 19. stolje\u0107a u manjim mjestima. Uz \u017eupnika i kapelana jedino je komunski pisar \u00ab\u0161krivan\u00bb bio pismen. Mnogi su se ugledni ljudi toga vremena potpisivali znakom kri\u017ea. \u017dUPNA PU\u010cKA \u0160KOLA U KRKU (1822-1869) […]<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":1907,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1883"}],"collection":[{"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1883"}],"version-history":[{"count":15,"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1883\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2454,"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1883\/revisions\/2454"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1907"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/krk\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}