Po\u010deci \u0161kolstva u Puntu se\u017eu u daleko 19. stolje\u0107e. Punat je tada bio bez \u0161kole, a jedini obrazovani ljudi bili su sve\u0107enici. Oni su se i sami obrazovali u Vrbniku, Ba\u0161ki, Krku ili pak po nekim stranim dr\u017eavama. Sve\u0107enici su po\u010deli voditi nastavu 1843. godine. Ovakva \u0161kola otvorena je u vrijeme kurata Petra Bogovi\u0107a, a prvi u\u010ditelj bio je sve\u0107enik Antun Pin\u010di\u0107 iz Malinske. \u0160kolu su vodili isklju\u010divo sve\u0107enici sve do 1885. godine. Obi\u010dno bi djeca prije nastave slu\u0161ala svetu misu. Najve\u0107a pote\u0161ko\u0107a za sve\u0107enike bila je ta \u0161to nije bilo \u0161kolske zgrade u kojoj bi pou\u010davali djecu pa su djecu u\u010dili po privatnim ku\u0107ama. Tu bi nastojali prona\u0107i kakvu ve\u0107u prostoriju, a morali su pla\u0107ati i najamninu.<\/p>\n
Kona\u010dno su 1874. godine Puntari na obali podigli \u0161kolsku zgradu<\/strong> (nalazila se na mjestu dana\u0161nje po\u0161te). Iz novina \u201eNa\u0161a sloga\u201c saznajemo da je zgrada vrlo sporo ure\u0111ivana i to u po\u010detku samo dvije sobe \u2013 jedna za mu\u0161ku i kasnije druga za \u017eensku djecu. Osim siroma\u0161ne opreme \u0161kole isti\u010de se nedostatak u\u010ditelja.<\/p>\n Iako se organizacijom \u0161kole nastojalo uklju\u010diti \u0161to ve\u0107i broj \u0161kolskih obveznika, isti je ovisio o nizu \u010dimbenika: ukupnom broju stanovnika, prirodnom kretanju, migracijama stanovni\u0161tva, odlu\u010dno\u0161\u0107u op\u0107inskih prosvjetnih vlasti te ekonomskom spremno\u0161\u0107u samih roditelja da \u0161alju djecu u \u0161kolu. Za potonje postojale su i nov\u010dane kazne ili pak zatvor. Dakle, dje\u010daci i djevoj\u010dice du\u017eni su bili i\u0107i u \u0161kolu. Te\u0161ke prilike dodatno je pogor\u0161ao Veliki rat. U\u010ditelji su mobilizirani u vojsku, a djeca, naro\u010dito starija, bila su zaposlena razli\u010ditim radovima.<\/p>\n \u010cesto \u0107e se izmjenjivati \u0161kolski kadrovi jer \u0107e zbog politi\u010dkih trzavica nastati razni premje\u0161taji. Za vrijeme talijanske okupacije vr\u0161i se jaka talijanizacija. Taj cilj najlak\u0161e se postizao putem \u0161kole. Talijanske vlasti dovele su brojne talijanske u\u010ditelje, a nastava je bila na talijanskom jeziku. No najte\u017ei dani za \u0161kolu odvijali su se u prolje\u0107e 1944. godine u vrijeme njema\u010dke okupacije. Tada su racije \u010deste, stanje je u selu nemirno i napeto. \u0160kola se zatvara, a u\u010ditelji ostaju u selu i paze na djecu. Nijemci su\u00a0 30. svibnja 1944. zapalili \u0161kolu na obali. U silini po\u017eara \u0161kola je izgorjela, a tako i njezin vrlo bogat inventar, knji\u017enica, arhiva i Spomenica ili kako su je tada u\u010ditelji zvali \u201eZlatna knjiga\u201c.<\/p>\n Nakon uni\u0161tenja zgrade, djeca su pou\u010davana na Kljepini u ku\u0107i Andrije Orli\u0107a, na Redi u Kvarneru, u Kostariki na obali. U\u010ditelji su bili Ljubo Karabai\u0107, Marica Ragu\u017ein i Petra Pajali\u0107.<\/p>\n Nakon Drugog svjetskog rata sagra\u0111ena je nova \u2013 moderna i prostrana \u0161kola. To mo\u017eemo zahvaliti mje\u0161tanima Punta (dobrovoljnim radom i\u00a0 darivanjem zemlji\u0161ta) te Puntarima iz iseljeni\u0161tva. \u0160kola je podignuta na Bo\u0161cu, a dovr\u0161ena 1952. godine<\/strong>. Vrhunski je projektirana s visokim \u0161kolskim standardom i kvalitetom izgradnje. Nastava zapo\u010dinje 1. rujna 1953.godine. Upravitelj je Josip Mrakov\u010di\u0107 a u\u010ditelji Petra Pajali\u0107, Marija \u010camba, Marica Pu\u0161i\u0107 i Drago Pe\u0161ut.<\/p>\n Poslijeratno \u0161kolstvo do\u017eivjele je velike izmjene u organizaciji \u0161kolstva. Trebalo je \u010dim prije podi\u0107i op\u0107eobrazovnu razinu pu\u010danstva i osposobiti kadrove za sve grane dru\u0161tvenoga \u017eivota. Izra\u0111uje se novi nastavni plan i program, pi\u0161u se novi ud\u017ebenici, organizira proizvodnju u\u010dila radi modernizacije nastave.<\/p>\n U po\u010detku obavezno \u0161kolovanjem traje \u010detiri godine i nastava se odvija u \u010detiri donekle odgovaraju\u0107e u\u010dionice ure\u0111ene u prizemlju. \u0160kolovanje se 1955. godine produ\u017euje na \u0161est godina, godinu dana kasnije na sedam, a sljede\u0107u godinu na osam razreda. \u010ceste su promjene nastavnog kadra u \u0161koli. Godine 1962. upravitelj postaje Miroslav Krstulja,\u00a0 a u \u0161koli ostaju stalni u\u010ditelji: Ankica Pa\u0161kvan, Anka Sindi\u010di\u0107, Marija Bonifa\u010di\u0107, Jelena i Jo\u017ea Mrzljak, Vladimir \u0160imuni\u0107 i drugi.<\/p>\n \u0160kola 1962. godine pokre\u0107e Narodno sveu\u010dili\u0161te u sklopu kojeg se odr\u017eavaju predavanja iz nautike i kulture za stanovni\u0161tvo. Uskoro zapo\u010dinje s radom djelovati i vrlo uspje\u0161an KUD Punat, a potom i \u0161kola za u\u010denje sviranja sopila. Otvara se \u0161kolska zadruga, ure\u0111uju se \u0161kolsko dvori\u0161te i kupali\u0161te te jo\u0161 \u010ditav niz djelatnosti. \u0160kolske godine 1966.\/67. \u0161koli se priklju\u010duju \u0161kole u Ba\u0161ki i Staroj Ba\u0161ki, a sljede\u0107e godine dolaze u nju na \u0161kolovanje i djeca iz Korni\u0107a.<\/p>\n Dana 22. studenoga 1975. godine proveden je referendum o pripajanju svih \u0161kola otoka Krka \u0161koli \u201c17. travanj\u201d u Krku. Tako je i na\u0161a osmogodi\u0161nja \u0161kola u Puntu sa 143 u\u010denika pripojena \u0161koli u Krku. Nakon ove reorganizacije Osnovnu \u0161kolu \u201c17. travanj\u201d Krk sa\u010dinjavali su mati\u010dna \u0161kola u Krku i podru\u010dne \u0161kole u Vrhu i Milohni\u0107ima, Ba\u0161ki, Duba\u0161nici, Omi\u0161lju, Puntu, Vrbniku i Dobrinju.<\/p>\n Danas na\u0161a \u0161kola nosi ime O\u0160 \u201eFran Krsto Frankopan\u201c, Podru\u010dna \u0161kola Punat. Vodi je ravnatelj gospodin Ser\u0111o Sambli\u0107. Nalazi se na Bo\u0161cu \u00a0jo\u0161 od 1952. godine. No godine su prolazile, a ova je \u0161kola te\u017eila ka novom modernijem dobu i standardima. Tako smo 5. lipnja 2016. godine zavr\u0161nom priredbom privremeno zatvorili vrata u staroj zgradi \u0161kole. Dogovorena je temeljita rekonstrukcija \u0161kole na istom mjestu i na istim temeljima uz izgradnju nove\u00a0 \u0161kolsko sportske dvorane. Ve\u0107 12. srpnja 2016. godine polaganjem kamena temeljca sve\u010dano je obilje\u017een po\u010detak radova. Tro\u0161kove ovog velikog i hvalevrijednog projekta snosile su Op\u0107ina Punat i Primorsko goranska \u017eupanija. Nastava se za to vrijeme privremeno preselila se u susjednu zgradu u prostor Crvenog kri\u017ea Maribor.<\/p>\n Sve\u010dano otvaranja rekonstruirane \u0161kolske zgrade i nove \u0161kolsko sportske dvorane obilje\u017eeno \u00a0je 28. studenog 2018. godine. Veselje je udvostru\u010deno jer se tada obilje\u017eava i Dan Op\u0107ine Punat- Andrinja. Najveseliji su bili u\u010denici, njih 121, jer su oni ve\u0107 tada sjedili u novim \u00a0klupama u novoj \u0161koli. \u00a0Kona\u010dno po prvi put do\u010dekana je i \u0161kolska sportska dvorana. Ta velika i prekrasna dvorana, prva je dvorana na podru\u010dju Op\u0107ine Punat i jedna od najsuvremenijih danas u Hrvatskoj. Ovaj lijepi i veliki kompleks omogu\u0107ava djeci najvi\u0161e standarde za kvalitetnije u\u010denje, provo\u0111enje izvan\u0161kolskih aktivnosti i sportskih doga\u0111anja.<\/p>\n I tako, nakon 65 godina, stara je dama dobila novo ruho. Nastava je jo\u0161 jednom zapo\u010dela \u201ena Bo\u0161cu\u201c kako bi rekli oni stari ili \u201ePod topol\u201c kako danas ka\u017eu mladi. No, \u0161kola nije samo ime ili zgrada. U \u0161kolu su utkani svi ovi dragi ljudi koji su svojim marljivim radom nesebi\u010dno pokoljenjima gradili \u0161kolstvo i izgradili \u0161kolu. \u0160kolu \u010dine u\u010denici, njihovi u\u010ditelji i roditelji, mje\u0161tani i svi oni koji \u0107e tako i nastaviti.<\/p>\n Iva Dujmovi\u0107, u\u010diteljica povijesti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po\u010deci \u0161kolstva u Puntu se\u017eu u daleko 19. stolje\u0107e. Punat je tada bio bez \u0161kole, a jedini obrazovani ljudi bili su sve\u0107enici. Oni su se i sami obrazovali u Vrbniku, Ba\u0161ki, Krku ili pak po nekim stranim dr\u017eavama. Sve\u0107enici su po\u010deli voditi nastavu 1843. godine. Ovakva \u0161kola otvorena je u vrijeme kurata Petra Bogovi\u0107a, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-7808","page","type-page","status-publish","hentry"],"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n