{"id":8251,"date":"2023-05-23T05:34:12","date_gmt":"2023-05-23T05:34:12","guid":{"rendered":"https:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/punat\/?p=8251"},"modified":"2023-05-23T05:34:13","modified_gmt":"2023-05-23T05:34:13","slug":"terenska-nastava-putujem-i-ucim","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/punat\/terenska-nastava-putujem-i-ucim\/","title":{"rendered":"Terenska nastava \u201ePutujem i u\u010dim\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>U srijedu 10. svibnja 2023. godine predstavnici u\u010denika osmih razreda kr\u010dkih osnovnih \u0161kola sudjelovali su na terenskoj nastavi pod nazivom\u00a0Putujem i u\u010dim<\/strong><\/em>. Ova terenska nastava produkt je dugogodi\u0161nje suradnje oto\u010dnih osnovnih \u0161kola i Udruge antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista otoka Krka, na \u010delu s gospodinom Darkom Fanukom. Odredi\u0161te na\u0161e tematske nastave bila su mjesta sje\u0107anja otoka Raba, Spomen-groblje Kampor i oto\u010di\u0107 Sv. Grgur,<\/p>\n

<\/p>\n

Na terenskoj nastavi sudjelovalo je 43 u\u010denika i petero u\u010ditelja povijesti triju osnovnih \u0161kola otoka Krka: O\u0160 \u201eFran Krsto Frankopan\u201c, O\u0160 Malinska – Duba\u0161nica i O\u0160 Omi\u0161alj.<\/p>\n

Iz Podru\u010dne \u0161kole Punat sudjelovali su u\u010denici VIII. razreda: Kristian Burigo, Kiara Karabai\u0107, Marija Nosi\u0107 i Petra \u017dic \u00a0u pratnji svoje u\u010diteljice povijesti Ive Dujmovi\u0107.<\/p>\n

Rano je jutro, ki\u0161ica nas lagano mazi, na brodu ni\u010dim ometani napu\u0161tamo kr\u010dke vode i na\u0161 zlatni otok. Slijedi skoro dva sata lagane vo\u017enje do otoka Raba, ali za to ne marimo, \u010deka nas obe\u0107avaju\u0107i dan. Pri tom gu\u0161tamo u finim sendvi\u010dima, veseloj \u0107akuli i zabavnim igrama.<\/p>\n

Oko 9:45 sti\u017eemo u Kampor na otoku Rabu.\u00a0 U sigurne ruke primila nas je vodi\u010dkinja Natali. Otok Rab, koji su Rimljani prozvali Felix Arba (sretni otok) se prostire na ne\u0161to vi\u0161e od 90 kilometara kvadratnih, a poznat je po velikoj povr\u0161ini prekrivenoj borovom \u0161umom. Otok obiluje bogatstvu flore i faune, kako na kopnu, tako i na moru, prekrasnim pla\u017eama i fantasti\u010dnim uvalama, brojim zanimljivostima i intrigantnim legendama. Tako saznajemo da na otoku danas nema otrovnih \u017eivotinja. Otok ima osam naseljenih mjesta, a smanjenjem poljoprivredne djelatnosti i blizinom mora, danas su to sve turisti\u010dka mjesta.<\/p>\n

Dok upijamo dragocjeno zrnje, kora\u010damo poluotokom Kalifront i starim ribarskim naseljem Kamporom. Nakon kratke \u0161etnje sti\u017eemo na na\u0161e prvo spomen odredi\u0161te, Spomen – groblje Kampor, nekada\u0161nji talijanski logor.\u00a0Podno centralnog obeliska delegacija u\u010denika polo\u017eila je vijenac i zapalila svije\u0107u\u00a0u spomen svim preminulima. Ovo je bio fa\u0161isti\u010dki koncentracijski logor za vrijeme Drugog svjetskog rata. U\u00a0ljeto 1942. godine, ubrzo nakon aneksije Raba fa\u0161isti\u010dkoj Italiji, Talijani na kamporskom polju podigli su koncentracijski logor. Taj je logor bio namijenjen dovo\u0111enju interniraca s podru\u010dja Gorskoga Kotara i Slovenije kako bi se ostvarila fa\u0161isti\u010dka ideja etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja sjevernog dijela Kvarnerske i Ljubljanske provincije. Sve do oslobo\u0111enja logora u rujnu 1943. kroz njega je pro\u0161lo oko 15 tisu\u0107a interniraca, Slovenaca, Hrvata i \u017didova. S obzirom da su Talijani vodili neto\u010dnu i nepotpunu logorsku administraciju, precizan broj umrlih i dalje je te\u0161ko odrediti. Do danas je poznato 1490 imena \u017ertava.\u00a0Iako svrha logora nije bila sustavno ubijanje, zatvorenici su ipak morali \u017eivjeti u vrlo te\u0161kim i surovim uvjetima, koji su uzrokovali do tisu\u0107u smrtnih slu\u010dajeva , uklju\u010duju\u0107i i smrt djece, \u017divot u logoru uklju\u010divao je nesta\u0161ice hrane i stra\u0161ne higijenske uvjete, koja su umirala uglavnom od posljedica gladi i bolesti.\u00a0 Uprava je tvrdila da su uvjeti za \u017eivot podno\u0161ljivi, a za smrt su krivili fizi\u010dki i psiholo\u0161ki status zatvorenika ili njihovu poodmaklu dob.<\/p>\n

Spomen-groblje Kampor je zahvaljuju\u0107i projektu slovenskog arhitekta Edvarda Ravnikara, 1953. godine pretvoreno u kultno mjesto sje\u0107anja. a potom smo razgledali Mauzolej s velikim mozaikom slikara Marija Pregelja. Mauzolej se nalazi podno velikog kamenog luka koji simbolizira logorski \u0161ator u kojem su se odvijale tragedije tisu\u0107a zato\u010denika logora, dok mozaik, uz prizore zlokobne pro\u0161losti, prikazuje i nadu u svjetlu budu\u0107nost. I mi, s nadom u budu\u0107nost, opra\u0161tamo se od ovog spomen mjesta i dolazimo busom prema gradu Rabu.<\/p>\n

U Rabu u parku Bo\u0161kopini nalazi se memorijalni kompleks. Rabljani su u spomen ne svoje pale sumje\u0161tane podigla dva spomen obilje\u017eja, skulpturu palim borcima NOB-a i spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Ovdje smo polo\u017eili cvije\u0107e i svije\u0107u\u00a0u spomen svim preminulima.<\/p>\n

\u010cudesan Rab sa svoja \u010detiri zvonika (\u010detiri godi\u0161nja doba)\u00a0nalikuje na jedrenjak s 4 jarbola. Tako smo i mi na trenutak uplovili u pro\u0161lost. Upoznali smo povijesno-umjetni\u010dko putovanje otoka i grada Raba od ilirskog do mleta\u010dkog vremena, od romanike do baroka. \u0160etnjom kroz tri glavne ulice, Gornju, Srednju i Donju ulicu, pozdravljali su nas zvonici, crkve, samostani. Predahnuli smo u zelenom okru\u017eenju parka Komr\u010dar.<\/p>\n

Vodi\u010dkinja nas je jo\u0161 jednom pozvala da posjetimo jedan od festivala otoka, poput Rabske fjere, orijentiranih na hranu i kulturu, stare zanate, pra\u0107eni nastupima lokalnih folklornih skupina,<\/p>\n

Ovaj pitoreskni primorski gradi\u0107, spoj romanti\u010dne arhitekture i rasko\u0161nih parkova, na kraju \u0107emo za\u010diniti slatkim zalogajem. Posje\u0107ujemo Ku\u0107u rapske torte, muzej \u2013 suvenirnica posve\u0107ena \u010duvenoj rapskoj torti. Tamo mo\u017eete vidjeti proces izrade, nau\u010diti povijest kola\u010da i naravno, isprobati ga.<\/p>\n

Na\u0161a posljednja stanica tematske nastave bio je oto\u010di\u0107 Sv. Grgur, smje\u0161ten izme\u0111u Raba i Krka. Ondje su nas do\u010dekale zapu\u0161tene ru\u0161evine nekada\u0161njeg kazneno \u2013 popravnog doma za \u017eene,\u00a0njih 860.\u00a0Ova lokacija savr\u0161eno je odgovarala zbog izoliranosti i nemogu\u0107nost bijega s otoka. Gospodin Darko Fanuko ovdje je u\u010denicima ispri\u010dao pone\u0161to o \u00a0vremenu rezolucije Informbiroa i sukobu izme\u0111u Tita i Staljina 1948. godine. Na otok su zatvarani bez sudske presude, a duljina boravka ovisila je o uspje\u0161nosti preodgoja. Tretman ovih zatvorenica bio je ne samo fizi\u010dki brutalan, ve\u0107 i moralno degradiraju\u0107i, jer su bili prisiljeni tu\u0107i jedni druge. Danas je ova mediteranska oaza postala stani\u0161te jelena lopatara. Ovo je mjesto gdje su se spojili raj i pakao. I dok stojimo na ovom kamenom kr\u0161u, okru\u017eeni mirisima i zvukovima \u0161ume, a ki\u0161a nas prati i dalje pada; ra\u0111a se misao kojom \u0107emo se svi slo\u017eiti: Koliko \u0107e ki\u0161e biti potrebno da se opere ova sramota?<\/p>\n

Terenska nastava najvrjedniji je dio nastave i obrazovanja. U\u010denici spoznaju i u\u010de u neposrednoj \u017eivotnoj stvarnosti, kriti\u010dki promi\u0161ljaju i osu\u0111uju sve oblike nasilja i progona.\u00a0 Vjerujem, s ove su terenske nastave odlazimo oboga\u0107eni razumijevanjem va\u017enosti mira i empatije te senzibiliteta prema \u017ertvama. Pro\u0161lost je iza nas i nju ne mo\u017eemo promijeniti, ali u\u010denjem i istra\u017eivanjem povijesti, mo\u017eemo i moramo utjecati na budu\u0107nost.<\/p>\n

Prof. Iva Dujmovi\u0107<\/p>\n\n\t\t