Po treći put Osnovna škola „Fran Krsto Frakopan“ Krk bila je domaćin Državnog natjecanja iz povijesti. 32. izdanje održalo se u krčkoj školi od 7. do 9. svibnja 2025. Ugostili su gotovo 300 sudionika, najboljih povjesničara osnovnoškolaca i srednjoškolaca, njihovih mentora te članova Državnog povjerenstva za povijest.
U srijedu 7. 5. 2025. u večernjim satima u sportskoj dvorani krčke osnovne škole održano je svečano otvaranje. Sudjelovali su učenici i učitelji naše vrbničke škole. Nakon himne u izvedbi Pije Matković prigodnim govorima prisutnima su se obratili: ravnatelj škole Serđo Samblić, gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Sonja Šišić te predstojnik riječke Podružnice Agencije za Odgoj i obrazovanje Tomislav Tomasić. Program je vodila Tonka Šušak.
Udruženim snagama 40 učenika krčke i vrbničke škole izvedeno je glazbeno-scensko uprizorenje „Prije dvisto let“. Učenici su veoma uvjerljivo uspjeli dočarati život u gradu Krku u 19. stoljeću u vrijeme pokretanja Javne škole. Cilj je bio prikazati sve suprotnosti građana i pučana, u načinu života i običajima, a također jezične, generacijske, društvene pa i spolne razlike. Uprizorenje je započelo taktovima stare krčke pjesme „Le strade di Veglia“, pritom su svi glumci, pjevači i plesači došli na pozornicu i zauzeli svoje pozicije na tri scene. Na Veloj placi oko stare cisterne kao središtu svih događanja, Anđela Toljanić i Luka Juko u ulogama pučana Vrbenčana koji su došli prodati svoje proizvode, živim razgovorom na čakavštini uveli su nas u priču. Na sceni stare škole na mješavini hrvatskog i talijanskog jezika uključuju se Nikola Karabaić i Matija Žanić u ulozi meštar koji su nezadovoljni odazivom učenika u Caposcuolu koja se izvodi na talijanskom jeziku. Kaznom prijete pučanima koji i dalje šalju mušku djecu u glagoljaške škole na hrvatskom jeziku po otočnim mjestima. Konflikt je prekinula pjesma „Naranča“ koju u višeglasju izvodi vrbnički vokalni sastav u ulogama divojak koje na Krušiji peru odjeću (Martina Sabljić, Lola Milovčić, Marijana Papić, Vanja i Vida Milovčić, Aurora Kvaternik) uz divojčice pučanke (Luciju Lipovac, Karmen Toljanić, Anu Kamenar i Ivonu Volarić), dicu (Marta Lukarić, Vito Katunar) i Anta Polonija koji je sve pratio na cajon bubnju. Na pozornici se potom pojavio i Jakov Žužić u ulozi Frana Udine Burbur koji se obraća na veljotskom jeziku koji nitko više ne razumije, no meštrica Dora Volarić svima je objasnila da se radi o jeziku drevnih Rimljana koji se sve do 19. stoljeća uz mletački dijalekt govorio u gradu Krku. Meštrica je inzistirala da bi i djevojčice trebale pohađati školu. Želju pokazuju i male pučanke izgovarajući glagoljašku azbuku. Meštri su iskazivali negodovanje za izrečenom potrebom ženske emancipacije. Dolazi i druga meštrica Marija Lukarić koja poziva na borbu za izjednačavanje plaća učitelja i učiteljica kao i na potrebu otvaranja hrvatskih škola. Žustra i duhovita rasprava završila je „Otokom od zlata“ – zajedničkom pjesmom svih sudionika te starim krčkim plesom Povero Keko koji izvodi 15-ak krčkih učenika četvrtaša i prvašića.
Glazbeno-scensko uprizorenje s učenicima je pripremila učiteljica Povijesti Dina Valković, uz pomoć dvoje učitelja Glazbene kulture Željke Komlenac i Davora Burlovića te voditeljice plesne skupine Povero Keko Ive Žic. Scenske prikaze Vele place, Krušije i stare škole izradili su i uz pomoć ekipe osmaša postavili učiteljica Likovne kulture Leda Tomulić i školski domar Andrijano Karabaić uz mnogobrojne originalne antikvitetne rekvizite koje je donijela učiteljica Povijesti, a dio je posudila Željka Dobrinčić. Prisutni su gromoglasnim pljeskom reagirali na ovaj povijesno-dramatski povratak u prošlost, a posebno im se svidjela višejezičnost, posebno čakavština vrbničkih glumaca te originalna kostimografija i scenografija.
Idućeg dana učiteljica Dina Valković vodila je jedan autobus učenika i mentora u obilazak Vrbnika te Knjižnice obitelji Vitezić. Posjetitelji su bili zadivljeni bogatstvom kulturno-povijesne baštine jednog tako malog mjesta poput Vrbnika.
Drago nam je da smo mogli dati svoj doprinos i upoznati povjesničare iz cijele Hrvatske s djelićem svoje povijesti, pokazati im kako s ponosom govorimo čakavski, nosimo nošnju i njegujemo svoju tradiciju.
Tekst: Dina Valković, učiteljica povijesti
Foto: Ivona Kirinčić, Tomislav Božić
Video: Marija Prihoda Perišić, Tomislav Božić