21. ožujka svake se godine obilježava Svjetski dan osoba s Down sindromom. Ovaj je
datum odabran kako bi označio jedinstvenost ovog sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma.

Down sindrom najčešći je genetski poremećaj koji nastaje uslijed viška jednog
kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Prve simptome ovog sindroma opisao je John Langdon Down u 19. st., dok je Jerome Lejeune gotovo sto godina kasnije otkrio da se radi o genetskom poremećaju kod kojeg dolazi do trisomije na 21. kromosomu. To znači da na 21. paru kromosoma postoji višak jednog kromosoma ili jednog dijela kromosoma.
Mnogi podaci pokazuju da se u prosjeku jedno od 650 djece rađa s Down sindromom.
Ovaj poremećaj sprječava normalan fizički i mentalni razvoj djeteta. Postoji preko 50
karakterističnih obilježja Down sindroma, a njihov se intenzitet razlikuje od osobe do osobe.
Najčešća karakteristična obilježja djeteta s Down sindromom su mišićna hipotonija, okruglo lice, široki vrat, kosi položaj očnih otvora, abnormalni oblik uški, kratke šake, malena usta te neproporcionalno veliki jezik, kratke i široke ruke i noge te kraći prsni koš.
Obilježavanjem ovog dana želi se upoznati i ukazati na ovaj poremećaj te potaknuti
na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom, potaknuti razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu.