Vršanski osmaši na 11. ljetnom Memorijalu mira “26 smrznutih partizana” na Matić poljani

Program Memorijala započeo je pozdravnim govorima gospodina Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, gospodina Petra Mamule, zamjenika župana te gospodina Josipa Brozovića, načelnika Općine Mrkopalj, koja je organizacijski podržala ovu manifestaciju. Svi govornici istaknuli su kako je poruka antifašizma duboko humana, demokratska i ljudska te da se u današnjim vremenima mora ponavljati i isticati kako bi se mlađe generacije učile toleranciji, ljudskim pravima i slobodama.

U organizaciji Primorsko-goranske županije i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije u subotu, 1. lipnja, na Matić poljani kod Mrkoplja održan je 11. ljetni Memorijal mira “26 smrznutih partizana” u spomen na tragičnu epizodu ratnog puta Druge brigade Trinaeste primorsko-goranske udarne divizije čijih je 680 boraca u noći 19. na 20. veljače 1944. godine poduzelo marš od Drežnice preko Jasenka do Mrkoplja dug 52 kilometra. Brigada je bila sastavljena pretežno od boraca iz Gorskog kotare, Istre i Primorja. Bez adekvatne zimske obuće i odjeće, s nedovoljno hrane i na temperaturi od oko -25°C, Matić poljanu nije uspjelo prijeći 26 partizana. “Bijela smrt” ostavila ih je u dubokom snijegu. Među njima je bio i Anton Gržetić s otoka Krka. U koloni koja je te zimske noći prelazila Matić poljanu bilo je 17 partizanki, od kojih jedna u sedmom mjesecu trudnoće. Sve su, bez ozbiljnijih zdravstvenih poteškoća, uspjele doći do Mrkoplja. No, oko 150 partizana pretrpjelo je trajne posljedice smrzavanja, a više njih kasnije je umrlo u stacionarima ili bolnicama. Takva sudbina snašla je i Milana Cara iz Šila.
Na memorijalnom spomen-području Matić poljani (proplanak na 1.030 mnv, dug oko 3 km i širok oko 300 m), 1969. godine postavljeno je 26 kamenih monolita od grubo obrađenog kamena vapnenca, koji simboliziraju partizansku kolonu i 26 smrznutih partizana. Projekt spomeničkog niza djelo je arhitekta Zdenka Sile.
Sada već davne 1962. godine utemeljen je Memorijal mira kao trajno sjećanje na žrtvu ljudi koji su bili spremni dati život za slobodu svoje domovine. Osim ljetnog, tradicionalan je i zimski Memorijal, koji se organizira u rujnu. Ovogodišnjem Memorijalu nazočili su članovi nekoliko županijskih antifašističkih udruga te Franjo Jelušić, sudionik tragičnog partizanskog marša.
Krčku delegaciju na spomenutoj manifestaciji vodili su gospodin Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka i gospodin Zdravko Žic, član Podružnice Punat, a pridružilo im se 10 učenika osmog razreda OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk, Područne škole Vrh: Emina Hamulić, Anđela Kosić, Lorena Kosić, Lorena Mešić, Marta Mršić, Anabel Pavlović, Korina Prendivoj, Dominik Vnuk, Dana Žužić i Filip Žužić s učiteljem povijesti Tvrtkom Božićem.

Delegacija učenika županijskih škola položila je vijence na spomen-obilježje stradalim partizanima. Bilo je to ujedno odavanje počasti svim žrtvama koje su pale u ratovima za slobodnu Hrvatsku.

U središnjem dijelu programa učitelj povijesti Tvrtko Božić ukratko je podsjetio da je hrvatski antifašizam započeo u siječnju 1921. godine kada su se Krčani u Puntu, Dobrinju i ostalim mjestima sukobili s D’Annunzijevim arditima i protjerali ih s otoka. U međuratnom razdoblju antifašizam je bio snažno prisutan u Istri narodnim pobunama protiv talijanskog fašističkog terora i represija koje su se događale diljem poluotoka.

Antifašistička borba koja se na hrvatskom prostoru vodila od 1941. do 1945. godine počela je 22. lipnja 1941. godine formiranjem Sisačkog partizanskog odreda, prve antifašističke postrojbe u Europi. Odred je brojio 79 boraca da bi do kraja iste godine broj partizanskih boraca na hrvatskom području narastao do 7.000. Snažan razvoj partizanskog pokreta oslikava činjenica da se do kraja rata u svibnju 1945. godine u redovima partizanske vojske u pet korpusa borilo oko 200.000 boraca. Njih oko 61% bili su Hrvati, a gotovo dvije trećine bilo je mlađe od 25 godina. Bila je to teška i mukotrpna borba protiv nacista, fašista i njihovih saveznika ustaša i četnika. Nakon četverogodišnje borbe partizanska vojska oslobodila je hrvatski prostor od terora, nasilja i negiranja građanskih prava i sloboda. Otok Krk oslobođen je 17. travnja 1945. godine od njemačkih okupacijskih snaga. Bio je to jedan od najsvjetlijih dana u novijoj krčkoj povijesti.

Usporedno s oružanom borbom, na oslobođenim područjima formirala su se partizanska tijela političke vlasti po modelu od dna do vrha: od Narodnooslobodilačkih odbora kao mjesnih političkih tijela vlasti do ZAVNOH-a kao partizanskog hrvatskog Sabora. Tijekom rata ZAVNOH je održao tri zasjedanja na kojima su donesene odluke povijesne važnosti, od vraćanja Istre, Rijeke, Dalmacije i otoka matici Hrvatskoj do proglašenja Federalne Države Hrvatske kao dijela buduće federativne jugoslavenske države.

Da je na temeljima i vrijednostima antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu ostvarena današnja suverena Republika Hrvatska potvrdio je Hrvatski sabor kada je izglasao Ustav Republike Hrvatske 1990. godine. U njegovim Izvorišnim osnovama među ostalim stoji kako odluke ZAVNOH-a iz 1943. godine predstavljaju uspostavu temelja hrvatske državne suverenosti. Bila je to završna poruka sata povijesti na Matić poljani: antifašizam je civilizacijska tekovina koja svojim pozitivnim vrijednostima usmjerava cjelokupan društveni razvoj.

Završni dio Memorijala bio je tradicionalno rezerviran za ekipno natjecanje u trčanju namijenjeno učenicima. U natjecanju su sudjelovale županijske osnovne škole: OŠ “Rikard Katalinić Jeretov” iz Opatije, OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk, Područna škola Vrh i OŠ Dr. Branimira Markovića iz Ravne Gore, koja je pobijedila u muškoj i ženskoj konkurenciji. Ekipa vršanskih osmašica u sastavu Emina Hamulić, Anđela Kosić, Lorena Kosić, Korina Prendivoj i Dana Žužić osvojila je drugo mjesto te na Krk ponijela pehar, koji će krasiti vitrine škole u Vrhu. Nakon završetka natjecanja i proglašenja pobjednika slijedio je ručak i druženje sudionika manifestacije.

Na povratku prema otoku Krku, krčka delegacija i učenici zastali su u Lokvama gdje su obišli špilju Lokvarku, jednu od najvećih i najljepših hrvatskih špilja, koja je od 1961. godine zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Tvrtko Božić

Jednodnevni izlet NP Brijuni – Pula

Prošlog petka, 24.svibnja 2019. učenici prvog i četvrtog razreda, te učenici produženog boravka su u pratnji svojih učiteljica Alenke, Sanje i Nine su bili na izletu na našem najvećem poluotoku, Istri.

                Posjetili smo najveći istarski grad, Pulu, prošetali Arenom i njezinim podzemnim tunelima, čuli smo razne povijesne zanimljivosti, obišli centar grada i zabavili se u kupovini raznih suvenira. Potom smo žurno krenuli prema autobusu koji nas je odvezao do Fažane, gdje smo se ukrcali na brod za Brijune. Bili smo jako uzbuđeni zbog vožnje brodom, te smo uživali gledajući i dozivajući galebove, koji su nas vjerno pratili sve do Brijuna.

                Na Brijunima nas je dočekao naš vodič, kao i mali vlakić u koji smo se odmah ukrcali i krenuli u našu, sat vremena dugu turu po otoku. Tijekom vožnje smo naučili neke povijesne zanimljivosti, upoznali razne biljne vrste, uživali u toplini i zelenilu koje nas je okruživalo.

                Najzabavniji dio, koji smo nestrpljivo čekali je bio safari, gdje smo vidjeli puno životinja koje nemamo priliku vidjeti svaki dan. Bila je tu slonica Lenka, zebre, srne i jeleni, magarci, ovce, koze, ljame, zečevi, purani, kokoši, kornjače, ali i puno raznih ptica.  Najveći dojam je zasigurno ostavio papagaj Koki, koji već dugo niz godina živi na Brijunima, a ističe se po svom pričanju. Nama je rado rekao svoje ime, a neke od nas je pitao i kako se zovemo.

Obišli smo i muzej u kojem smo vidjeli preparirane životinje, pa su se neki od nas i rastužili.

Za kraj smo kupili još ponešto suvenira i zasladili se sladoledom. Prije odlaska na brod, odmorili smo se na prekrasnoj, zelenoj livadi, pored masline stare čak 1600 godina.

Iako smo se nahodali, a neke od nas je i opeklo sunce, bilo nam je jako lijepo, uživali smo upoznajući ljepote naše Istre i družeći se sa životinjama.

                Ovim putem se želimo još jednom zahvaliti Gradskoj knjižnici Krk, koja nam je većim dijelom i financirala ovaj izlet, te Gradu Krku, koji je također pomogao svojom prilogom.

Učenici i učiteljice iz PŠ Vrh su vam jako zahvalni!

Nina Klobučar

PROLJETNI RADOVI U ŠKOLSKOM MEDITERANSKOM VRTU

Mladi zadrugari, članovi Učeničke zadruge BUSILAK, prve proljetne dane iskoristili su za uređenje školskog vrta.

Zasađena je nova gredica sa 35 sadnica smilja, podignuta je povišena gredica za uzgoj povrća, postojeće gredice na tlu povećane su i ograđene, zasađene su sadnice blitve, raštike, graha, jagoda…

Obrezan je i školski maslinik uz pomoć roditelja i vanjskih suradnika-lokalnih agronoma Davida Mrakovčića i Saše Gargantova.

Obnovljeni su i nasadi lavande.

Dežurni zadrugari redovno zalijevaju sadnice i plijeve gredice te se raduju prvoj berbi!

Poželimo im uspjeh!

Voditeljica UZ Busilak

Sanja Novosel Grgurić

Proljetna priredba

*tekst i slike preuzete sa stanica otok-krk.org

Autor:M.K

Mame, tate, bake, djedovi, tete, braća, sestre… učenika i učenica Područne škole Vrh u četvrtak, 11. travnja 2019. dupkom su ispunili Mjesni dom u Vrhu kako bi vidjeli što su im njihovi osnovnoškolci pripremili za Uskrsne blagdane. I nisu požalili što su došli. Velikim su pljeskom nagrađivali svaku točku koju su učenice i učenici izveli na pozornici. Teško je izdvojiti neku od njih, da li pjesme koje je skladno izveo školski zbor, igrokaz Mobitel u izvedbi učenica i učenika trećeg razreda, prezentaciju izrade plakata Proljeće vršanskih četvrtaša, recitacije Svojeglavi zmaj učenika drugog razreda ili troje šestaša koji su kazivali svoje pjesme. Na kraju su učenici viših razreda pokazali svoje umijeće u plesanju klasičnih i modernih plesova. Spomenimo i sedmašicu Emili Depope i petaša Luku Perlića koji na simpatičan način vodili kroz program.

Nakon priredbe svi su se preselili u obližnju školsku zgradu gdje su članice i članovi Učeničke zadruge Busilak pripremili prigodnu prodajnu izložbu. Međutim izložba je trajala vrlo kratko, jer su „eksponati“ (ukrasne palmine grančice napravljene od lišća masline, prigodni uskrsni ukrasi, pekmezi, kolači, pogače i druge slatke delicije) brzo rasprodani.

(MK)

Terenska nastava osmaša: JUSP Jasenovac – Spomen-šuma Brezovica – Park prirode Lonjsko polje

U organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, 12. travnja 2019. godine provedena je terenska nastava za učenike VIII. razreda s otoka Krka, tijekom koje smo posjetili Spomen-područje Jasenovac, Spomen-šumu Brezovicu i Park prirode Lonjsko polje. U pratnji predsjednika UABiA-e gospodina Darka Fanuka te troje učitelja povijesti, u terenskoj nastavi sudjelovalo je 37 učenika iz dviju krčkih osnovnih škola: OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk i OŠ Omišalj. Osmi razred Područne škole Vrh predstavljali su Lucija Depikolozvane, Marta Mršić, Anabel Pavlović, Dominik Vnuk i Filip Žužić.

Naše prvo odredište bilo je Spomen-područje Jasenovac, u kojem smo se priključili komemoraciji jasenovačkim žrtvama, koja se održavala tog prohladnog prijepodneva. U muzejskom centru, gospođa Ines Sogonić, kustosica i djelatnica Obrazovnog centra, upoznala nas je s okolnostima nastanka ovog ustaškog logora smrti te nam ispričala njegovu povijest, sudbinu logoraša s naglaskom na proboj iz logora od 22. travnja 1945. godine. Današnja nastojanja istraživača idu u smjeru da se svakoj žrtvi vrati njegov osobni identitet. Do sada je popisano 83.145 imena, žrtava logoraškog kompleksa koji su činili logori Jasenovac i Stara Gradiška.

Nakon Jasenovca, put nas je odveo prema Parku prirode Lonjsko polje. Prolazeći kroz selo Krapje, imali smo priliku vidjeti tradicijsku drvenu arhitekturu posavskog kraja. Selo Krapje jedino je selo u našoj državi koje ima status Selo graditeljske baštine, pa se u njemu od 1995. godine održava Dan europske baštine. Ipak, glavni cilj posjete Parku prirode Lonjsko polje bilo je selo Čigoč, koje je Udruga Euronatur 1994. godine proglasila “europskim selom roda”. Gotovo na svakom stupu javne rasvjete (banderi) i svakom dimnjaku rode su savile svoja gnijezda te slobodno lete i hodaju po selu.

Posljednja destinacija bila nam je Spomen-šuma Brezovica u blizini Siska, u kojoj je 22. lipnja 1941. godine, osnovan Prvi partizanski odred (Sisački partizanski odred) na području okupirane Jugoslavije. Pod vodstvom Vlade Janića-Cape, skupina komunista, radnika sisačke željezare, otpočela je antifašističku borbu protiv okupatora i njegovih pomagača. Kroz odred je ukupno prošlo 77 boraca, a kraj rata dočekalo je njih 38. Neki su proglašeni narodnim herojima. Partizanski pokret na području Hrvatske i Jugoslavije bio je najbolje organizirani antifašistički pokret u tadašnjoj Europi. U spomen na formiranje sisačkog odreda, 22. lipnja proglašen je državnim praznikom – Dan antifašističke borbe. Na mjestu gdje je te 1941. godine stajao brijest kod kojega su se potajno sastajali partizanski borci, podignut je 1981. godine monumentalni spomenik. Učenička delegacija položila je vijenac i zapalila svijeću u spomen na sve stradalnike Drugoga svjetskog rata u borbi protiv fašizma i za slobodu.

Cilj ove terenske nastave bio je izgradnja osobnih stavova prema nenasilnom rješavanju sukoba, demokraciji, toleranciji i miru. Obzirom da su upravo to bile poruke koje su nas ispunjavale kroz cijelo vrijeme njezina trajanja, sasvim je sigurno da je cilj ispunjen.

Tvrtko Božić, učitelj povijesti

Ekskurzija osmaša u Zagreb i Varaždin

U utorak, 26. ožujka 2019., u pratnji učitelja Tvrtka Božića i učiteljice Alenke Zahije krenuli smo na trodnevnu ekskurziju u Zagreb i Varaždin.

Polazak iz Vrha slijedio je u 8.00 sati. U Zagreb smo došli oko 11.30. Čim smo stigli, posjetili smo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu koja pohranjuje sve knjige izdane u Republici Hrvatskoj. Kroz knjižnicu nas je provela djelatnica Knjižnice, koja nam je rekla sve bitno vezano za knjižni i ostali fond te nam je objasnila način rada u njoj. Nakon obilaska NSK-a, oko 13.30, slijedio je ručak i smještaj u Chillout hostel u neposrednoj blizini zagrebačke Uspinjače. Zatim je slijedio odmor do 16.30, nakon čega smo šetali Trgom bana Josipa Jelačića, Praškom ulicom i Zrinjevcem sve do Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tamo smo vidjeli originalni primjerak Bašćanske ploče o kojoj su nam više rekli naši učenici – Sabrina Magdić, Iva Magdić, Lucija Depikolozvane te Toni Mršić i Lara Nenadić koji su izrecitirali tekst Bašćanske ploče. Nakon HAZU-a, slijedio je obilazak Arheološkog muzeja uz stručno vodstvo. U Arheološkom muzeju vidjeli smo mnoge stare predmete kojima su se stari Egipćani, Grci i Rimljani koristili u svakodnevnom životu. Poslije Arheološkog muzeja imali smo večeru te vrijeme za odmor. U 20.30 sati slijedila je vođena noćna tura Zagrebom u pratnji “Crne kraljice“ koja nam je ispričala Tajne Griča – legende o Gornjem gradu. Noćna tura trajala je sve do 22.30. nakon čega je slijedio povratak u hostel i noćenje. Nastavi čitati