{"id":3326,"date":"2019-06-03T09:27:05","date_gmt":"2019-06-03T09:27:05","guid":{"rendered":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/vrh\/?p=3326"},"modified":"2019-06-03T09:27:05","modified_gmt":"2019-06-03T09:27:05","slug":"vrsanski-osmasi-na-11-ljetnom-memorijalu-mira-26-smrznutih-partizana-na-matic-poljani","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/osnovnaskolakrk.hr\/vrh\/?p=3326","title":{"rendered":"Vr\u0161anski osma\u0161i na 11. ljetnom Memorijalu mira “26 smrznutih partizana” na Mati\u0107 poljani"},"content":{"rendered":"\n

Program Memorijala zapo\u010deo je pozdravnim govorima\ngospodina Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i\nantifa\u0161ista Primorsko-goranske \u017eupanije, gospodina Petra Mamule, zamjenika\n\u017eupana te gospodina Josipa Brozovi\u0107a, na\u010delnika Op\u0107ine Mrkopalj, koja je\norganizacijski podr\u017eala ovu manifestaciju. Svi govornici istaknuli su kako je\nporuka antifa\u0161izma duboko humana, demokratska i ljudska te da se u dana\u0161njim\nvremenima mora ponavljati i isticati kako bi se mla\u0111e generacije u\u010dile\ntoleranciji, ljudskim pravima i slobodama.<\/p>\n\n\n\n

U\norganizaciji Primorsko-goranske \u017eupanije i Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i\nantifa\u0161ista Primorsko-goranske \u017eupanije u subotu, 1. lipnja, na Mati\u0107 poljani\nkod Mrkoplja odr\u017ean je 11. ljetni\nMemorijal mira “26 smrznutih partizana”<\/em> u spomen na tragi\u010dnu\nepizodu ratnog puta Druge brigade Trinaeste primorsko-goranske udarne divizije\n\u010dijih je 680 boraca u no\u0107i 19. na 20. velja\u010de 1944. godine poduzelo mar\u0161 od Dre\u017enice\npreko Jasenka do Mrkoplja dug 52 kilometra. Brigada je bila sastavljena\nprete\u017eno od boraca iz Gorskog kotare, Istre i Primorja. Bez adekvatne zimske\nobu\u0107e i odje\u0107e, s nedovoljno hrane i na temperaturi od oko -25\u00b0C, Mati\u0107 poljanu\nnije uspjelo prije\u0107i 26 partizana. “Bijela smrt” ostavila ih je u\ndubokom snijegu. Me\u0111u njima je bio i Anton Gr\u017eeti\u0107 s otoka Krka. U koloni koja\nje te zimske no\u0107i prelazila Mati\u0107 poljanu bilo je 17 partizanki, od kojih jedna\nu sedmom mjesecu trudno\u0107e. Sve su, bez ozbiljnijih zdravstvenih pote\u0161ko\u0107a,\nuspjele do\u0107i do Mrkoplja. No, oko 150 partizana pretrpjelo je trajne posljedice\nsmrzavanja, a vi\u0161e njih kasnije je umrlo u stacionarima ili bolnicama. Takva\nsudbina sna\u0161la je i Milana Cara iz \u0160ila.
\nNa memorijalnom spomen-podru\u010dju Mati\u0107 poljani (proplanak na 1.030 mnv, dug oko\n3 km i \u0161irok oko 300 m), 1969. godine postavljeno je 26 kamenih monolita od\ngrubo obra\u0111enog kamena vapnenca, koji simboliziraju partizansku kolonu i 26\nsmrznutih partizana. Projekt spomeni\u010dkog niza djelo je arhitekta Zdenka Sile.
\nSada ve\u0107 davne 1962. godine utemeljen je Memorijal\nmira<\/em> kao trajno sje\u0107anje na \u017ertvu ljudi koji su bili spremni dati \u017eivot za\nslobodu svoje domovine. Osim ljetnog, tradicionalan je i zimski Memorijal, koji\nse organizira u rujnu. Ovogodi\u0161njem Memorijalu nazo\u010dili su \u010dlanovi nekoliko\n\u017eupanijskih antifa\u0161isti\u010dkih udruga te Franjo Jelu\u0161i\u0107, sudionik tragi\u010dnog partizanskog\nmar\u0161a.
\nKr\u010dku delegaciju na spomenutoj manifestaciji vodili su gospodin Darko Fanuko,\npredsjednik Udruge antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista otoka Krka i gospodin\nZdravko \u017dic, \u010dlan Podru\u017enice Punat, a pridru\u017eilo im se 10 u\u010denika osmog razreda\nO\u0160 “Fran Krsto Frankopan” Krk, Podru\u010dne \u0161kole Vrh: Emina Hamuli\u0107<\/strong>, An\u0111ela Kosi\u0107<\/strong>, Lorena Kosi\u0107<\/strong>,\nLorena Me\u0161i\u0107<\/strong>, Marta Mr\u0161i\u0107<\/strong>, Anabel Pavlovi\u0107<\/strong>,\nKorina Prendivoj<\/strong>, Dominik Vnuk<\/strong>, Dana \u017du\u017ei\u0107<\/strong> i Filip \u017du\u017ei\u0107<\/strong>\ns u\u010diteljem povijesti Tvrtkom Bo\u017ei\u0107em.<\/p>\n\n\n\n

Delegacija u\u010denika \u017eupanijskih \u0161kola polo\u017eila je vijence\nna spomen-obilje\u017eje stradalim partizanima. Bilo je to ujedno odavanje po\u010dasti\nsvim \u017ertvama koje su pale u ratovima za slobodnu Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n

U sredi\u0161njem dijelu programa u\u010ditelj povijesti Tvrtko\nBo\u017ei\u0107 ukratko je podsjetio da je hrvatski antifa\u0161izam zapo\u010deo u sije\u010dnju 1921.\ngodine kada su se Kr\u010dani u Puntu, Dobrinju i ostalim mjestima sukobili s\nD’Annunzijevim arditima i protjerali ih s otoka. U me\u0111uratnom razdoblju\nantifa\u0161izam je bio sna\u017eno prisutan u Istri narodnim pobunama protiv talijanskog\nfa\u0161isti\u010dkog terora i represija koje su se doga\u0111ale diljem poluotoka. <\/p>\n\n\n\n

Antifa\u0161isti\u010dka borba koja se na hrvatskom prostoru\nvodila od 1941. do 1945. godine po\u010dela je 22. lipnja 1941. godine formiranjem\nSisa\u010dkog partizanskog odreda, prve antifa\u0161isti\u010dke postrojbe u Europi. Odred je\nbrojio 79 boraca da bi do kraja iste godine broj partizanskih boraca na\nhrvatskom podru\u010dju narastao do 7.000. Sna\u017ean razvoj partizanskog pokreta\noslikava \u010dinjenica da se do kraja rata u svibnju 1945. godine u redovima\npartizanske vojske u pet korpusa borilo oko 200.000 boraca. Njih oko 61% bili\nsu Hrvati, a gotovo dvije tre\u0107ine bilo je mla\u0111e od 25 godina. Bila je to te\u0161ka\ni mukotrpna borba protiv nacista, fa\u0161ista i njihovih saveznika usta\u0161a i\n\u010detnika. Nakon \u010detverogodi\u0161nje borbe partizanska vojska oslobodila je hrvatski\nprostor od terora, nasilja i negiranja gra\u0111anskih prava i sloboda. Otok Krk\noslobo\u0111en je 17. travnja 1945. godine od njema\u010dkih okupacijskih snaga. Bio je\nto jedan od najsvjetlijih dana u novijoj kr\u010dkoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Usporedno s oru\u017eanom borbom, na oslobo\u0111enim podru\u010djima\nformirala su se partizanska tijela politi\u010dke vlasti po modelu od dna do vrha<\/em>: od Narodnooslobodila\u010dkih\nodbora kao mjesnih politi\u010dkih tijela vlasti do ZAVNOH-a kao partizanskog\nhrvatskog Sabora. Tijekom rata ZAVNOH je odr\u017eao tri zasjedanja na kojima su\ndonesene odluke povijesne va\u017enosti, od vra\u0107anja Istre, Rijeke, Dalmacije i\notoka matici Hrvatskoj do progla\u0161enja Federalne Dr\u017eave Hrvatske kao dijela\nbudu\u0107e federativne jugoslavenske dr\u017eave. <\/p>\n\n\n\n

Da je na temeljima i vrijednostima antifa\u0161isti\u010dke\nborbe u Drugom svjetskom ratu ostvarena dana\u0161nja suverena Republika Hrvatska potvrdio\nje Hrvatski sabor kada je izglasao Ustav Republike Hrvatske 1990. godine. U\nnjegovim Izvori\u0161nim osnovama<\/em> me\u0111u\nostalim stoji kako odluke ZAVNOH-a iz 1943. godine predstavljaju uspostavu\ntemelja hrvatske dr\u017eavne suverenosti. Bila je to zavr\u0161na poruka sata povijesti\nna Mati\u0107 poljani: antifa\u0161izam je civilizacijska tekovina koja svojim pozitivnim\nvrijednostima usmjerava cjelokupan dru\u0161tveni razvoj. <\/p>\n\n\n\n

Zavr\u0161ni dio Memorijala bio je tradicionalno rezerviran\nza ekipno natjecanje u tr\u010danju namijenjeno u\u010denicima. U natjecanju su\nsudjelovale \u017eupanijske osnovne \u0161kole: O\u0160 “Rikard Katalini\u0107 Jeretov”\niz Opatije, O\u0160 “Fran Krsto Frankopan” Krk, Podru\u010dna \u0161kola Vrh i O\u0160\nDr. Branimira Markovi\u0107a iz Ravne Gore, koja je pobijedila u mu\u0161koj i \u017eenskoj konkurenciji.\nEkipa vr\u0161anskih osma\u0161ica u sastavu Emina Hamuli\u0107, An\u0111ela Kosi\u0107, Lorena Kosi\u0107,\nKorina Prendivoj i Dana \u017du\u017ei\u0107 osvojila je drugo mjesto te na Krk ponijela pehar,\nkoji \u0107e krasiti vitrine \u0161kole u Vrhu. Nakon zavr\u0161etka natjecanja i progla\u0161enja\npobjednika slijedio je ru\u010dak i dru\u017eenje sudionika manifestacije.<\/p>\n\n\n\n

Na povratku prema otoku Krku, kr\u010dka delegacija i\nu\u010denici zastali su u Lokvama gdje su obi\u0161li \u0161pilju Lokvarku, jednu od najve\u0107ih\ni najljep\u0161ih hrvatskih \u0161pilja, koja je od 1961. godine za\u0161ti\u0107ena kao\ngeomorfolo\u0161ki spomenik prirode.<\/p>\n\n\n\n

Tvrtko Bo\u017ei\u0107<\/p>\n\n\n\n