Jesu li naši mladi zreli digitalni građani? Kako razmišljaju o društvenim mrežama? Što znaju o cyberbullyingu, doxingu? Kako procjenjuju dostupne usluge e građanin, e upisi ili općepoznatoj wikipediji?
Sve u to teme kojima su se bavili učenici 8. razreda tijekom projekta „Tjedan/dan sigurnog interneta“ i obradom cjeline: dostupne e- usluge u odgoju i obrazovanju.
U nastavku su prikazana samo neka vrlo zrela razmišljanja, njihovi prijedlozi, osvrti i osobni stavovi.
Po pitanju negativnog utjecaja društvenih mreža, nekoliko zanimljivih osvrta:
Često su mlade osobe jako nezadovoljne sa svojim izgledom jer gledaju objave poznatih ljudi koje prate , ali ne shvaćaju da je to sve zapravo jako isfotošopirano i nestvarno. Roditelji bi isto trebali pratiti što njihova djeca prate i gledaju na instagramu jer neka djece previše vremena provedu koristeći ga (ne samo instagram nego sve društvene mreže) te zbog toga su nezainteresirani za učenje i imaju loše ocjene. Moje mišljenje je da nitko ne bi trebao biti nečija kopija ili nezadovoljan samim sobom zbog društvenih mreža. Svi bismo trebali biti original i zadovoljni svojim izgledom , ali najvažnije biti sretni. (N. I.)
Problem je što djeca mlađa od 13 godina iako je i to po meni premalo jer djeca još nisu spremna na npr. negativne komentare, vršnjačko nasilje, bullying i mnoge negativne strane društenih mreža. Djeca još u tim godinama nemaju svoj čvrsti stav i mogu lako dospjeti u neku lošu sredinu i u nekom trenutku misliti da je sve divno i krasno dok se ne dogodi nešto na što nisu još dovoljno zreli, te upadnu u depresiju, zatvore se od okoline itd. (R.J.)
Još jedan od glavnih razloga lošeg utjecaja je neprirodni standardi koji se prikazuju na instagram profilima i objavama, iako je najčešće pitanje tog neprirodnog standarda kod žena naravno postoje i neprirodni standardi kod muških osoba. Te gledanje svih tih standarda može doći do vrijeđanje osobe zato što se ne ponaša / ne izgleda kao ti standardi. (P. Š.)
Djeca su premlada za društvene mreže i ne razumiju kako svijet funkcionira. Može imati loš utjecaj na njih i njihov razvoj. Mogu biti zlostavljani i seksualno i psihički, odnosno uvredama. Mogu razviti loše navike npr. govorenje ružnih riječi ili pušenje jer misle da su cool. (E. L.)
Da nije sve tako sivo na društvenim mrežama rekao je J.K.
Da, društvene mreže imaju puno pozitivnog utjecaja. Zato što ako nekome treba pomoć onda se može obratiti ljudima na društvenim mrežama i oni mu mogu pomoći. Isto tako ljudi ako su bolesni potraže pomoć od ljudi na društvenim mrežama….moje mišljenje je da su društvene mreže odlična stvar kada ih se koristi u prave svrhe i u granicama. (J. K. )
Osvrt na pitanje kako mi kao pojedinci možemo utjecati na kvalitetu interneta?
Mi pojedinci jedino možemo utjecati tako da svoje loše mišljenje ostavimo za sebe i gledamo svoja posla. Također bi bilo u redu da pohvalimo ili nešto lijepo rečemo nekome jer ne možemo znati kako bi loš komentar utjecao na njihovo mentalno stanje, ali znamo da lijep komentar uvijek može razveseliti osobu ili čak popraviti dan. (I.P.)
Možemo utjecati na bolji Internet tako da ne maltretiramo druge na internetu, pomažemo prijateljima koji su se suočavali sa govorom mržnje na internetu i prijavimo ljude koje vidimo na internetu da maltretiraju neku osobu. (J.V.)
Ako netko vrijeđa osobu mi bi trebali stat na stranu te osobe koju netko vrijeđa i pitati je da li treba pomoć. A ta osoba koja vrijeđa trebala bi prestati, a ako ne prestane ta osoba koja je omalovažavana bi se trebala obratiti svojim roditeljima ili nekom tko je malo zreliji od te osobe. (F.J.)
Ovo su bili samo neki od vrlo zanimljivih razmišljanja naših mladih koji su aktivni korisnici interneta, mreža, usluga. Na njima ostaje najbitnija zadaća digitalne /mrežne pismenosti, a to su:
- Čuvati svoje i tuđe dostojanstvo na internetu!
- Paziti na digitalne tragove!
- Biti pažljiv, kritičan, mudar, umjeren i pravedan!
- Poštivati osnovne zakonitosti Internet sigurnosti.
Učenici 8. r i učiteljica Klaudija Topić Matković