Mladi istraživači krčke osnovne škole i ove su godine posjetili Svjetsku izložbu minerala i fosila u Munchenu, rudnik soli Hallein kraj Salzburga te rudnik bakra Huttau. Budući se termin Izložbe poklopio s jesenskim praznicima, za odlazak se prijavilo samo petero istraživača: Andrija Jurić, Leo Fugošić, Matija Mrakovčić, Lina Kosić te Vita Purić. Zbog toga su se pridružili članovima geološke udruge ProGEO iz Zagreba čiji je član učiteljica Karmela Vajdoher Žilić te s njima krenuli na studijsko putovanje.
Atrakcija ovogodišnje Izložbe bio je najveći ikad pronađeni fosil triceratopsa, od milja nazvan Willard. Triceratops je najpoznatiji rogati dinosaur. Prvi primjerci pojavili su se na Zemlji prije 80 milijuna godina, na kraju krede. Kosti tih dinosaura prvi su put otkrivene sredinom devetnaestog stoljeća u Sjevernoj Americi i najprije su bile pripisane divovskim bizonima. Ta golema životinja bila je dugačka oko 9 metara, visoka 2,6 metara, a težila je 5,5 tona. Hodala je na velikim mišićavim nogama i pasla travu na kanadskim i američkim travnjacima. Triceratops je nazvan „troglavim“ zbog dva zašiljena roga iznad očiju dugačkim do jednog metra te jednog kraćeg iznad kukastog kljuna. Osim toga, imao je i veliki koštani štitnik za leđa. Živio je u krdima i nije bio lagan plijen za mesožderne dinosaure.
Na Izložbi je, osim razgledavanja i kupovanja izložaka minerala i fosila, bilo moguće sudjelovati u različitim geološkim radionicama. Tako su istraživači kalali kamene ploče iz eocena te u njima pronalazili fosile riba iz Zelene rijeke u Wyomingu u SAD-u. Naučili su kako brusiti minerale i geode, u pijesku tražili fosilne zube morskih pasa i različite minerale te ispirali pijesak tražeći zlato.
Rudnik soli Hallein kraj Salzburga oduševio ih je više nego prošlogodišnji rudnik Altausee. Naučili su kako se u njemu danas vadi sol te kako su se metode vađenja mijenjale kroz povijest. Tijekom baroka sol je imala jednaku vrijednost kao zlato što je dovelo do procvata grada Salzburga. Vozili su se rudarskim vlakom, spuštali rudarskim toboganima, vozili brodićem preko podzemnog jezera te prešli podzemnu granicu s Njemačkom. Zatim su posjetili rudnik bakra Huttau. Taj rudnik nije u upotrebi zadnjih šezdesetak godina zbog neisplativosti. To je pravi, autentični rudnik. Posjetitelji moraju staviti rudarske kacige na glavu jer su hodnici uski, svod nizak te je samo djelomično osvjetljen. U njemu se dobije pravi dojam o težini uvjeta rada u rudniku.
Tijekom studijskog putovanja mladi istraživači upoznali su se i razgovarali s članovima geološkog društva: geolozima dr. sc. Ljerkom Marjanac i prof. dr. sc. Tihomirom Marjancem te kemičarima dr. sc. Nenadom Raosom i dr. sc. Marinom Čalogović. Istraživači su se ugodno osjećali u društvu znanstvenika, slobodno i lako su s njima komunicirali te su jedni drugima postavljali pitanja o svemu što ih je zanimalo.
Pogledajte filmski zapis sa studijskog putovanja, video 1 i nastavak na video 2
Tekst, slike i video by Karmela Vajdoher-Žilić