U Zadru je, u veljači ove godine, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, održan Prvi simpozij hrvatskog kao materinskog jezika. Teme simpozija potaknute su (ne)uspjehom učenika na nacionalnim ispitima, državnoj maturi i različitim međunarodnim ispitima koji testiraju pismenost. Konkretno, teme simpozija bile su:
- Nacionalno i međunarodno vrednovanje hrvatskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi
- Jezične sposobnosti kao preduvjeti čitanja i pisanja: obrazovna očekivanja i učenička izvedba
- Nacionalni ispiti iz perspektive predmetnoga koordinatora
- Složenost izrade nacionalogi ispita s naglaskom na Hrvatski jezik, 8. razred
- Zadatci otvorenog tipa na ispitu državne mature iz hrvatskog jezika: kako napisati esej, a kako sažetak
- Od najlakšeg do najtežeg: koliko dobro učenici rješavaju zadatke iz čitalačke pismenosti u PISA istraživanju
- Jezične djelatnosti u sustavu odgoja i obrazovanja: od sposobnosti do vještina
- Mitovi o mozgu u procesima učenja i poučavanja
- Kako čitati u digitalnom svijetu i uživati u pročitanom
Da bi teme i zaključci ovoga simpozija doprli u što širu učiteljsku zajednicu širom Hrvatske, pred početak školske godine održani su županijski stručni skupovi tijekom kojih su učitelji bili upoznati s tijekom simpozija. Za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola Primorsko-goranske županije takvo se okupljanje priredilo u četiri škole: krčka je škola bila domaćin za učitelje i nastavnike s područja kvarnerskih otoka: u predvorju krčke osnovne škole okupilo ih se sedamdeset i troje.
Uvodno, tijekom plenarnoga dijela, uvid u predavanja sa simpozija okupljenim učiteljima prenijele su kolegice: Andrea Barac, Manuela Valenčić, Gordana Kovačević, Rafaela Kuljanić i Tatjana Pičuljan. Nakon toga, sudionici su se rasporedili po učionicama radeći u homogenim i heterogenim skupinama: najprije su svoja iskustva međusobno razmjenjivali posebno učitelji razredne nastave, posebno učitelji hrvatskog jezika u predmetnoj nastavi, nakon čega su se skupine prožele i razmjenjivale međusobna iskustva. Znakovit je bio potpuni izostanak nastavnika hrvatskog jezika iz srednjih škola. Šteta, jer su ih tijekom rasprave učitelji mnogo puta spomenuli.
Rad u radionicama rezultirao je primjedbama koje su učitelji, u pisanom obliku, upućivali na različite adrese: od svojih ŽSV-a preko MZOM-a i AZOO-a do NCVVO-a. Učitelji su sročili svoja zapažanja i primjedbe, a sve s ciljem utjecanja na promjene koje bi trebale rezultirati boljim uspjehom/znanjem učenika.
Tijekom završnog djela skupa, prikazani su zaključci zadarskog simpozija koje, u obliku učiteljskih prijedloga prema spomenutim institucijama donosim u nastavku:
Sudeći po žustroj raspravi tijekom radioničkog dijela skupa, učitelji su angažirano iznosili svoja zapažanja izražavajući zadovoljstvo što ih se napokon pitalo za mišljenje te nadu da će barem neke od njihovih primjedbi biti uvažene.
Milica Žužić