Nakon organizacije obilježavanja Dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti u siječnju ove godine, nastavljena je suradnja između stručnog aktiva učitelja povijesti OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk i OŠ “Omišalj” Omišalj i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka organizacijom i realizacijom terenske nastave za učenike osmih razreda u Memorijalnom centru Lipa pamti i Opatiji, 22. travnja 2016. godine. Učenike krčkih osnovnih škola (MŠ Krk 10 učenika, PŠ Vrh 16 učenika, PŠ Baška 6 učenika, PŠ Vrbnik 5 učenika, MŠ Omišalj 2 učenika i PŠ Dobrinj 6 učenika) vodili su njihovi učitelji povijesti Iva Dujmović, Dina Valković i Tvrtko Božić, te gospodin Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka.
Memorijalni centar Lipa pamti, kao izdvojena zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, otvoren je 8. travnja 2015. godine u Lipi, malom selu u Općini Matulji. Centar se nalazi u obnovljenoj zgradi nekadašnje osnovne škole u središtu mjesta. Na njegovom prvom katu nalaze se prostori u kojima se detaljno opisuje stradanje Lipe i njezinih mještana, ali i širi kontekst ratnih zbivanja, dok će u suterenu u bliskoj budućnosti biti smještena etnografska zbirka. U prizemlju se uz info-centar nalazi višenamjenska dvorana sa stalnom izložbom o povijesti mjesta. Centar je zamišljen kao zavičajni muzej, odnosno interpretacijski centar za baštinu šireg Liburnijskog krasa. U istom prostoru je od 1969. do 1989. godine djelovao Spomen muzej Lipa, a ponovno otvaranje i obnovu muzeja koji je od tada stajao zatvoren potaknula je Općina Matulji, na poticaj Saveza antifašističkih boraca Primorsko- goranske županije, te uz podršku Ministarstva kulture i Primorsko-goranske županije.
Centar čuva uspomenu na veliko stradanje mjesta 30. travnja 1944. godine u kojem je nacistička vojska likvidirala 269 žitelja Lipe, a selo do temelja spalila. Zbog razmjera zločina kao i zbog činjenice da je u tom činu krajnje nečovječnosti stradalo 96 djece, Lipa se navodi u dokumentaciji Ujedinjenih naroda kao jedno od tri europska mjesta (uz češke Lidice i francuski Oradour- sur- Glane) koja su u potpunosti stradala tijekom Drugog svjetskog rata. Dok su češko i francusko mjesto nakon rata izgrađeni na drugim lokacijama, Lipa je obnovljena na istom mjestu što je i danas vidljivo na ostacima kuća koje su spaljene prije 72 godine.
Krčke osmaše u Lipi je dočekao Branko Afrić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Liburnije. On je i prvo dijete rođeno u Lipi poslije rata. Gospodin Afrić je ispred spomen- obilježja poginulim Lipljanima u antifašističkoj borbi upoznao učenike o okolnostima njihova stradanja i borbenim operacijama koje su se odvijale na području Lipe i okolice u vrijeme Drugoga svjetskog rata. U Memorijalnom centru i lokalitetima u Lipi učenike su vodili Vana Gović, kustosica Centra i kustos pripravnik Aleksandar- Ivan Tatić koji su učenicima prezentirali razloge i okolnosti stradanja u Lipi smjestivši taj strašni zločin u kontekst Drugoga svjetskog rata na području Krasa. Rabeći povijesnu dokumentaciju (osobna svjedočanstva, fotografije, pisani izvori) učenici su se upoznali sa individualnim stradanjima, te lokalitetima sjećanja u samom mjestu. Cilj ovakvog načina produbljivanja nastavnog gradiva iz povijesti Drugoga svjetskog rata je očuvanje memorijalne baštine, ali pored toga i usvajanje nastavnih sadržaja na povijesnom mjestu pri čemu se na zoran način primjenjuje metoda učenja temeljena na iskustvu i neposrednom doživljaju kulturno- povijesne baštine. Tragična povijesna priča o stradanju mještana Lipe potiče učenike na kritičko razmišljanje o statusu civila u ratovima, njihovoj zaštiti, kao i na osvještavanju temeljnih ljudskih vrijednosti i prava.
Nakon položenih svijeća u kosturnici na ostacima kuće br. 20 gdje se dogodio zločin nad mještanima Lipe, učenici su se oprostili od svojih domaćina i uputili prema Opatiji.
U Opatiji je učenike dočekala gospođa Suzana Cvjetković, tajnica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Opatije koja je putem učenike upoznala sa poviješću Opatije uz naglasak na razvoj mjesta kao turističke destinacije koja se kao takva počela razvijati od druge polovice XIX. stoljeća da bi danas Opatija figurirala kao turistički biser Kvarnera. Primarni cilj dolaska u Opatiju ipak nije bilo turistički razgled nego još jedna tragična epizoda iz vremena Drugoga svjetskog rata. Uz cestu koja iz Opatije vodi prema Ičićima nalazi se, danas uređeni, Spomen park- JAMA Ičići u kojem je učenike dočekao Bruno Starčić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Opatije koji je objasnio što se dogodilo na ovom lokalitetu. Naime, Spomen- park čuva sjećanje na noć 24. travnja 1945. godine kada je iz riječkog zatvora “Via Roma” pod pratnjom njemačkih vojnika u nepoznatom pravcu odvedeno 37 zatvorenika. Iste noći su ubijeni i bačeni u kršku jamu Ičići. Nakon rata (Opatija je oslobođena 29. travnja) jama, koja je podzemnim sustavom povezana s morem, sama je otkrila tijela ubijenih. Identificirano je 19 žrtava, a radi se o antifašistima sa šireg liburnijskog područja čija su imena uklesana u spomen- obilježje u parku. Učenici su položili svijeću kod spomen- obilježja i minutom šutnje odali počast žrtvama ovog bezumnog zločina.
Nakon toga učenici su se uputili prema Opatiji gdje je uslijedila kratka šetnja opatijskim Parkom Angiolina uz izvanjski razgled Ville Angioline (kao vilu za odmor otvorio ju je 1844. godine njezin tadašnji vlasnik, riječki trgovac Iginio Scarpa čime je postavio temelje opatijskog turizma) u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej turizma. Razgled Opatije nastavio se obilaskom najstarijeg hrvatskog hotela na Jadranu, Hotela Kvarner (utemeljen 1884. godine), te završio šetnicom na kraju koje se nalazi Djevojka s galebom, poznati simbol današnje Opatije. Nakon predaha uslijedio je povratak na otok Krk.
Time je okončan ovaj jednodnevni terenski izlazak namijenjen učenicima osmog razreda krčkih osnovnih škola. Organizaciju i financijsku podršku bez koje bio on bio teško izvediv nesebično je na sebe preuzela Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka čijem se predsjedniku, gospodinu Darku Fanuku, krčki osmaši i njihovi učitelji povijesti najsrdačnije zahvaljuju.
Izvješće sastavio:
Tvrtko Božić
voditelj stručnog aktiva učitelja povijesti OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk