Program Memorijala započeo je pozdravnim govorima
gospodina Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i
antifašista Primorsko-goranske županije, gospodina Petra Mamule, zamjenika
župana te gospodina Josipa Brozovića, načelnika Općine Mrkopalj, koja je
organizacijski podržala ovu manifestaciju. Svi govornici istaknuli su kako je
poruka antifašizma duboko humana, demokratska i ljudska te da se u današnjim
vremenima mora ponavljati i isticati kako bi se mlađe generacije učile
toleranciji, ljudskim pravima i slobodama.
U
organizaciji Primorsko-goranske županije i Saveza antifašističkih boraca i
antifašista Primorsko-goranske županije u subotu, 1. lipnja, na Matić poljani
kod Mrkoplja održan je 11. ljetni
Memorijal mira “26 smrznutih partizana” u spomen na tragičnu
epizodu ratnog puta Druge brigade Trinaeste primorsko-goranske udarne divizije
čijih je 680 boraca u noći 19. na 20. veljače 1944. godine poduzelo marš od Drežnice
preko Jasenka do Mrkoplja dug 52 kilometra. Brigada je bila sastavljena
pretežno od boraca iz Gorskog kotare, Istre i Primorja. Bez adekvatne zimske
obuće i odjeće, s nedovoljno hrane i na temperaturi od oko -25°C, Matić poljanu
nije uspjelo prijeći 26 partizana. “Bijela smrt” ostavila ih je u
dubokom snijegu. Među njima je bio i Anton Gržetić s otoka Krka. U koloni koja
je te zimske noći prelazila Matić poljanu bilo je 17 partizanki, od kojih jedna
u sedmom mjesecu trudnoće. Sve su, bez ozbiljnijih zdravstvenih poteškoća,
uspjele doći do Mrkoplja. No, oko 150 partizana pretrpjelo je trajne posljedice
smrzavanja, a više njih kasnije je umrlo u stacionarima ili bolnicama. Takva
sudbina snašla je i Milana Cara iz Šila.
Na memorijalnom spomen-području Matić poljani (proplanak na 1.030 mnv, dug oko
3 km i širok oko 300 m), 1969. godine postavljeno je 26 kamenih monolita od
grubo obrađenog kamena vapnenca, koji simboliziraju partizansku kolonu i 26
smrznutih partizana. Projekt spomeničkog niza djelo je arhitekta Zdenka Sile.
Sada već davne 1962. godine utemeljen je Memorijal
mira kao trajno sjećanje na žrtvu ljudi koji su bili spremni dati život za
slobodu svoje domovine. Osim ljetnog, tradicionalan je i zimski Memorijal, koji
se organizira u rujnu. Ovogodišnjem Memorijalu nazočili su članovi nekoliko
županijskih antifašističkih udruga te Franjo Jelušić, sudionik tragičnog partizanskog
marša.
Krčku delegaciju na spomenutoj manifestaciji vodili su gospodin Darko Fanuko,
predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka i gospodin
Zdravko Žic, član Podružnice Punat, a pridružilo im se 10 učenika osmog razreda
OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk, Područne škole Vrh: Emina Hamulić, Anđela Kosić, Lorena Kosić,
Lorena Mešić, Marta Mršić, Anabel Pavlović,
Korina Prendivoj, Dominik Vnuk, Dana Žužić i Filip Žužić
s učiteljem povijesti Tvrtkom Božićem.
Delegacija učenika županijskih škola položila je vijence
na spomen-obilježje stradalim partizanima. Bilo je to ujedno odavanje počasti
svim žrtvama koje su pale u ratovima za slobodnu Hrvatsku.
U središnjem dijelu programa učitelj povijesti Tvrtko
Božić ukratko je podsjetio da je hrvatski antifašizam započeo u siječnju 1921.
godine kada su se Krčani u Puntu, Dobrinju i ostalim mjestima sukobili s
D’Annunzijevim arditima i protjerali ih s otoka. U međuratnom razdoblju
antifašizam je bio snažno prisutan u Istri narodnim pobunama protiv talijanskog
fašističkog terora i represija koje su se događale diljem poluotoka.
Antifašistička borba koja se na hrvatskom prostoru
vodila od 1941. do 1945. godine počela je 22. lipnja 1941. godine formiranjem
Sisačkog partizanskog odreda, prve antifašističke postrojbe u Europi. Odred je
brojio 79 boraca da bi do kraja iste godine broj partizanskih boraca na
hrvatskom području narastao do 7.000. Snažan razvoj partizanskog pokreta
oslikava činjenica da se do kraja rata u svibnju 1945. godine u redovima
partizanske vojske u pet korpusa borilo oko 200.000 boraca. Njih oko 61% bili
su Hrvati, a gotovo dvije trećine bilo je mlađe od 25 godina. Bila je to teška
i mukotrpna borba protiv nacista, fašista i njihovih saveznika ustaša i
četnika. Nakon četverogodišnje borbe partizanska vojska oslobodila je hrvatski
prostor od terora, nasilja i negiranja građanskih prava i sloboda. Otok Krk
oslobođen je 17. travnja 1945. godine od njemačkih okupacijskih snaga. Bio je
to jedan od najsvjetlijih dana u novijoj krčkoj povijesti.
Usporedno s oružanom borbom, na oslobođenim područjima
formirala su se partizanska tijela političke vlasti po modelu od dna do vrha: od Narodnooslobodilačkih
odbora kao mjesnih političkih tijela vlasti do ZAVNOH-a kao partizanskog
hrvatskog Sabora. Tijekom rata ZAVNOH je održao tri zasjedanja na kojima su
donesene odluke povijesne važnosti, od vraćanja Istre, Rijeke, Dalmacije i
otoka matici Hrvatskoj do proglašenja Federalne Države Hrvatske kao dijela
buduće federativne jugoslavenske države.
Da je na temeljima i vrijednostima antifašističke
borbe u Drugom svjetskom ratu ostvarena današnja suverena Republika Hrvatska potvrdio
je Hrvatski sabor kada je izglasao Ustav Republike Hrvatske 1990. godine. U
njegovim Izvorišnim osnovama među
ostalim stoji kako odluke ZAVNOH-a iz 1943. godine predstavljaju uspostavu
temelja hrvatske državne suverenosti. Bila je to završna poruka sata povijesti
na Matić poljani: antifašizam je civilizacijska tekovina koja svojim pozitivnim
vrijednostima usmjerava cjelokupan društveni razvoj.
Završni dio Memorijala bio je tradicionalno rezerviran
za ekipno natjecanje u trčanju namijenjeno učenicima. U natjecanju su
sudjelovale županijske osnovne škole: OŠ “Rikard Katalinić Jeretov”
iz Opatije, OŠ “Fran Krsto Frankopan” Krk, Područna škola Vrh i OŠ
Dr. Branimira Markovića iz Ravne Gore, koja je pobijedila u muškoj i ženskoj konkurenciji.
Ekipa vršanskih osmašica u sastavu Emina Hamulić, Anđela Kosić, Lorena Kosić,
Korina Prendivoj i Dana Žužić osvojila je drugo mjesto te na Krk ponijela pehar,
koji će krasiti vitrine škole u Vrhu. Nakon završetka natjecanja i proglašenja
pobjednika slijedio je ručak i druženje sudionika manifestacije.
Na povratku prema otoku Krku, krčka delegacija i
učenici zastali su u Lokvama gdje su obišli špilju Lokvarku, jednu od najvećih
i najljepših hrvatskih špilja, koja je od 1961. godine zaštićena kao
geomorfološki spomenik prirode.
Tvrtko Božić